Docsity
Docsity

Prepare for your exams
Prepare for your exams

Study with the several resources on Docsity


Earn points to download
Earn points to download

Earn points by helping other students or get them with a premium plan


Guidelines and tips
Guidelines and tips

Introduction to Legal Studies: Key Concepts and Principles, Cheat Sheet of Law

Pitanja i odgovori za uvod u pravo kolokvijum 1

Typology: Cheat Sheet

2020/2021
On special offer
30 Points
Discount

Limited-time offer


Uploaded on 04/10/2021

marko-dordevic
marko-dordevic 🇱🇰

5

(3)

1 document

1 / 4

Toggle sidebar

This page cannot be seen from the preview

Don't miss anything!

bg1
K1 UVOD U PRAVO!
1. Predmet istrazivanja pravne nauke je na prvom mestu: pozitivno pravo!
2. Pravne nauke se dele na: konkretne i teorijske !
3. Konkretne pravne nauke se dele na: pozitivno pravne i istorijsko pravne nauke!
4. Predmet istrazivanja pravne nauke je: pozitivno pravo!
5. Norme pozitivnog prava prema sadrzini se razvrstavaju u: pravne oblasti i pravne grane!
6. Pravne nauke se dele na: konkretne i teorijske !
7. Metod kojim se istrazuju drustveni uzroci nastanka pravnih normi i posledice: socioloski !
8. Metod kojim se istrazuju drustvene vrednosti (sloboda, mir) i uticaj na pravo: aksioloski !
9. Normativnim metodom se proucava pravo: takvo kakvo jeste!
10. U staroj Grčkoj politička zajednica se zvala: polis!
11. Platon, Aristotel i drugi antički filozofi posmatrali su polis kao: zajednicu građana!
12. Knjizevno delo “O državi božijoj” je napisao: Sveti Avgustin!
13. Metodi uvoda u pravo su: pravni i aksioloski !
14. Metodi uvoda u pravo su: normativni i socioloski !
15. Metodi uvoda u pravo su: pravni i socioloski !
16. Georg Jelinek navodi da su dve reci koriscene za pojam drzava “staat” i: land!
17. Prema misljenju, glavnu zaslugu za fiksiranje i popularizaciju izraza drzava ima: Makijaveli!
18. Najpopularnije delo Makijeavelija: Vladalac!
19. Sve države, sve vladane bile su ili republike ili monarhije: Makijaveli!
20. Drzava se razlikuje od drugih drustvenih organizacija po obelezju: teritorijalnosti!
21. Drzava se razlikuje od drustvenih organizacija po sledecem: monopol kontrole nad sredstvima sile!
22. “Svako zna sta je pravo, ali definicija prava izaziva poteškoće” je rekao: Đorđo Del Vekio!
23. U odredjivanju države dva pristupa su stvorila zbrku: politička filozofija i pol. Sociologija!
24. Razlika između države kao organizacije i globalno drustva napravljena je u: razvoju moderne Države!
25. Koja savremena drustvena organizacija raspoložive monopolom nad sredstvom sile: Drzava!
26. Da li je teritorijalnost bitno obelezje morednih drzava: Da!
27. Bezlicna struktura vlasti je: vršenje vlasti na zakonit način, u skladu sa procedurama!
28. Legitimitet drzave znaci da je drzava: priznata i prihvacena od strane njenih drzavljana!
29. U zavisnosti od toga da li poseduju ili ne oruzana sredstva, razlikuju se se sledeći državni organi:
civilni i oruzani!
30. Osnovna politička organizacija u globalnom društvu je: drzava!
31. Georg Jelionek je ucio o tri konstitutivna elementa drzva: teritorija, stanovnistvo i vlast!
32. Teritorija predstavlja jedan od elemenata drzave: materijalni!
33. Prostor na kome vazi državni pravni poredak je: drzavna teritorija!
34. “IUS SANGUINIS” podrazumeva sticanje državljanstva: prema drzavljanstvu roditelja (krvi)!
35. “IUS SOLI” podrazumeva sticanje drzavljanstva: u državi rodjenja nezavisno od roditelja!
36. Definicije koje preispituju pojam definisanja u donosu prema vrednosnim, moralnim i opšteljudskim
standardima zovu se: zarisnje (sredisnje)!
37. Definicija prava prema kojoj je pravo normativni sistem i skup pravila ponasanja prema Aristotelovoj
podeli definicija je: deskriptivna!
38. Definicija prava prema kojoj je normativni sistem skup pravila o ljudskom ponašanju koji je
potkpreljen insitucionalnom drzavnom prinudom i efikasan je: opisna!
39. Definicija prava prema kojoj je umece dobrog i pravicnog prema Aristotelu je: preskriptivna!
40. Državna vlast ima 3 sustinska svojstva: neprekidnost, nezavinost, nedeljivost!
41. Svojstvo drzavne vlasti da je drzavna vlast jedna i kada je vrse vise organa: nedeljivost !
42. Svojstvo drzavne vlasti da traje bez obzira sto njeni nosioci menjaju naziv: neprekidnost !
43. Svojstvo drzavne vlasti da vlast nije podcinjena nijednoj drugoj vlasti: nezavisnost!
44. Utemeljivačem pojma suverenosti smatra se: Zan Boden!
45. Nosilac suverene vlasti donošenja zakona prema Bodenu je: Monarh!
46. Državna vlast ima tri sustinska svojstva. Jedno je nezavisnost, a druga dva su: neprekidnost i
nedeljivost !
47. U poredjenja sa drugim oblicima organizacionih zajednica drustava obelezje drzave je: drzavna vlast!
pf3
pf4
Discount

On special offer

Partial preview of the text

Download Introduction to Legal Studies: Key Concepts and Principles and more Cheat Sheet Law in PDF only on Docsity!

K1 UVOD U PRAVO

  1. Predmet istrazivanja pravne nauke je na prvom mestu: pozitivno pravo
  2. Pravne nauke se dele na: konkretne i teorijske
  3. Konkretne pravne nauke se dele na: pozitivno pravne i istorijsko pravne nauke
  4. Predmet istrazivanja pravne nauke je: pozitivno pravo
  5. Norme pozitivnog prava prema sadrzini se razvrstavaju u: pravne oblasti i pravne grane
  6. Pravne nauke se dele na: konkretne i teorijske
  7. Metod kojim se istrazuju drustveni uzroci nastanka pravnih normi i posledice: socioloski
  8. Metod kojim se istrazuju drustvene vrednosti (sloboda, mir) i uticaj na pravo: aksioloski
  9. Normativnim metodom se proucava pravo: takvo kakvo jeste
  10. U staroj Grčkoj politička zajednica se zvala: polis
  11. Platon, Aristotel i drugi antički filozofi posmatrali su polis kao: zajednicu građana
  12. Knjizevno delo “O državi božijoj” je napisao: Sveti Avgustin
  13. Metodi uvoda u pravo su: pravni i aksioloski
  14. Metodi uvoda u pravo su: normativni i socioloski
  15. Metodi uvoda u pravo su: pravni i socioloski
  16. Georg Jelinek navodi da su dve reci koriscene za pojam drzava “staat” i: land
  17. Prema misljenju, glavnu zaslugu za fiksiranje i popularizaciju izraza drzava ima: Makijaveli
  18. Najpopularnije delo Makijeavelija: Vladalac
  19. Sve države, sve vladane bile su ili republike ili monarhije: Makijaveli
  20. Drzava se razlikuje od drugih drustvenih organizacija po obelezju: teritorijalnosti
  21. Drzava se razlikuje od drustvenih organizacija po sledecem: monopol kontrole nad sredstvima sile
  22. “Svako zna sta je pravo, ali definicija prava izaziva poteškoće” je rekao: Đorđo Del Vekio
  23. U odredjivanju države dva pristupa su stvorila zbrku: politička filozofija i pol. Sociologija
  24. Razlika između države kao organizacije i globalno drustva napravljena je u: razvoju moderne Države
  25. Koja savremena drustvena organizacija raspoložive monopolom nad sredstvom sile: Drzava
  26. Da li je teritorijalnost bitno obelezje morednih drzava: Da
  27. Bezlicna struktura vlasti je: vršenje vlasti na zakonit način, u skladu sa procedurama
  28. Legitimitet drzave znaci da je drzava: priznata i prihvacena od strane njenih drzavljana
  29. U zavisnosti od toga da li poseduju ili ne oruzana sredstva, razlikuju se se sledeći državni organi: civilni i oruzani
  30. Osnovna politička organizacija u globalnom društvu je: drzava
  31. Georg Jelionek je ucio o tri konstitutivna elementa drzva: teritorija, stanovnistvo i vlast
  32. Teritorija predstavlja jedan od elemenata drzave: materijalni
  33. Prostor na kome vazi državni pravni poredak je: drzavna teritorija
  34. “IUS SANGUINIS” podrazumeva sticanje državljanstva: prema drzavljanstvu roditelja (krvi)
  35. “IUS SOLI” podrazumeva sticanje drzavljanstva: u državi rodjenja nezavisno od roditelja
  36. Definicije koje preispituju pojam definisanja u donosu prema vrednosnim, moralnim i opšteljudskim standardima zovu se: zarisnje (sredisnje)
  37. Definicija prava prema kojoj je pravo normativni sistem i skup pravila ponasanja prema Aristotelovoj podeli definicija je: deskriptivna
  38. Definicija prava prema kojoj je normativni sistem skup pravila o ljudskom ponašanju koji je potkpreljen insitucionalnom drzavnom prinudom i efikasan je: opisna
  39. Definicija prava prema kojoj je umece dobrog i pravicnog prema Aristotelu je: preskriptivna
  40. Državna vlast ima 3 sustinska svojstva: neprekidnost, nezavinost, nedeljivost
  41. Svojstvo drzavne vlasti da je drzavna vlast jedna i kada je vrse vise organa: nedeljivost
  42. Svojstvo drzavne vlasti da traje bez obzira sto njeni nosioci menjaju naziv: neprekidnost
  43. Svojstvo drzavne vlasti da vlast nije podcinjena nijednoj drugoj vlasti: nezavisnost
  44. Utemeljivačem pojma suverenosti smatra se: Zan Boden
  45. Nosilac suverene vlasti donošenja zakona prema Bodenu je: Monarh
  46. Državna vlast ima tri sustinska svojstva. Jedno je nezavisnost, a druga dva su: neprekidnost i nedeljivost
  47. U poredjenja sa drugim oblicima organizacionih zajednica drustava obelezje drzave je: drzavna vlast
  1. Elementi koji su odrazavali pojam suverenosti do unutrasnjih preobrazaja druzava su spoljna nezavisnost, pravna neograničenost i: unutrašnja nadmoćnost.
  2. U savremenom sistemu medjunarodnih odnosa priroda suverenosti se izmenila. Njenu sadržinu cine unutrasnja suverenost, spoljašnja suverenost i: Pravno vrhovništvo
  3. Ovlašćenje drzave na donosenje najviseg pravnog akta je: Pravno vrhovništvo
  4. Funkcija drzave da štiti interese vlasnika sredstava za proizvodnju, po potrebi silom ili prvenstveno silom naziva se: Klasna funkcija
  5. Funkcija drzave da obezbedi saradnju subjekata u društvu radi zadovoljenja osnovnih potreba gradjanja zove se: Funkcija saradnje i integracije
  6. Funkcija drzave da spreči da se klase i druge drustvene grupe ne bi silom borile za ostvarenje posebnih interesa je: Funkcija mira
  7. Elementi koji su odrazavali pojam suverenosti do unutrasnjih preobrazaja drzava su unutrasnja nadmoćnost, pravna neogranicenost i: Spoljna nezavisnost
  8. Koji su elementi drzavne suverenosti u savremenom sistemu medjunarodnih odnosa su: Spoljašnja suverenost, pravno vrhovništvo i unutrasnja suverenost.
  9. Postoje dva osnovna sistema sticanja drzavljanstva rodjenjem: Pravo krvi i pravo tla
  10. Funkcija drzave da obezbedi svoj opstanak i drustva kojim upravlja u slučaju spoljasnjih i unutrasnjih opasnosti: Funkcija osiguranja egzistencije drzave i drustva
  11. Promene u sastavu i funkcijama drzavno-pravnog poretka sprovedene od strane nadležnih drzavnih organa, donosenjem pravnih akata po procedurama je: Reforma
  12. Nezakonita smena organa vlasti od strane visokih funkcionera same vlasti je: Državni udar
  13. Reforma kao vrsta promene drzavno-pravnog poretka je: Zakonita
  14. Vodja drzavnog udara u Spaniji iz 1936 godine je: General Franko
  15. Funkcija drzave je: Funkcija saradnje i integracije
  16. Funkcije drzave su: Funkcije mira i ostvarenja slobode
  17. Vodja drzavnog udara u Čileu iz 1973 bio je: General Pinoče
  18. Puč izvode: nizi pripadnici u hijerarhiji drzavnih funkcionera
  19. U pravnom smislu revolucija predstavlja: Korenitu promenu drzavno-pravnog poretka
  20. Revolucija kao oblim promene drzavnog pravnog poretka je: Nezakonita, moze biti legitimna
  21. Revolucija kao oblik promene drzavno-pravnog poretka iniciraju pripadnici: Naroda
  22. Prvi srpski ustanak iz 1804 u srpskoj istoriji se tumaci kao: Gradjanska revolucija
  23. Oktobarska revolucija nastala je u: Rusiji
  24. Lica bez drzavljanstva nazivaju se: Apatridi
  25. Lica sa dva drzavljanstva nazivaju se: Bipatridi
  26. Norme koje nastaju stihijski neprecizno formulisane bez utvrdjenih sankcija su: Običajne
  27. Norme koje zahtevaju da se čini dobro, a izbegava zlo su: Moralne norme
  28. Moral i pravo se: Mogu slagati, biti suprotstavljeni ali biti i bez uzajamnih odnosa
  29. Norme koje su zasticene organizovanom drzavnom prinudom koje se izvrsavaju legitimnom upotrebom prinude su: Pravne norme
  30. Norme koje su pre svega usmerene na unutrasnju slobodu subjekata i njih savest su: Moralne
  31. Lica sa vise drzavljanstva su: Polipatridi
  32. Legitiman zahtev kojim se od subjekata traži da nesto cine ili ne, preti im se legitimnim sankcijama ako ne postupke u sladu sa zahtevima predstavlja: Drustvenu normu
  33. Pravne norme stvara: Pretezno drzava, a mogu i nedrzavni subjekti
  34. Institucionalnost prava znaci: Povezanost prava sa državom u procesu stvaranja pravnih normi, tako i u njihovom tumacenju i primeni
  35. Normativnost prava znaci: Da je pravo skup normi, pravila o ponašanju ljudi
  36. Obeležje prava da njegovu delotvornost nije moguće ostvariti samo prinudom vec da mora obezbediti minimum uvazavanja od strane adresata koje obavezuju je: Legitimnost prava
  37. Obeležje prava da se adresati normi duzni da izvrše ponasanje predvidjeno u normi bez obzira da li žele ili ne zove se: Prinudnost prava
  38. Koje vrste normi pripadaju grupi drustvenih normi: Običajne, moralne i pravne
  39. Moral je: lično poštenje u najsirem smislu, ispravnost i cestitost
  40. Srpska reč “Pravo” je izvedena iz latinske reči: Directum
  1. Zakone u državi donosi: Parlament
  2. Izvrsno politička vlast i uprava su dve osnove vrste: Egzekutive
  3. Sudska vlast treba da bude: Nezavisna od izvrsne vlasti
  4. Sudija: Stvara i primenjuje pravo rešavajuću konrektan sporni slucaj
  5. Odluku o izboru sudija donosI: Parlament ili telo izabrano od parlamenta
  6. Način na koji drzava organizovana, sastav i veza njenih organa između sebe i naroda: Drzavni oblik
  7. Vrste drzavnih oblika su: Oblici drzavnog uredjenja i drzavne vlasti
  8. Drzava moze uticati na pravo: Kroz proces stvaranja i primene prava
  9. Oblik vladavine se određuje prema: Organizaciji poglavara drzave
  10. Oblik političkog poretka se odreduje prema: Politickom nosicu suverene drzavne vlasti
  11. Oblik drzavnog uredjenja se određuje prema: Tome dal li u državi postoji jedna ili vise drzavnih organizacije
  12. Oblici vladavine su: Monarhija i republika