Docsity
Docsity

Prepare for your exams
Prepare for your exams

Study with the several resources on Docsity


Earn points to download
Earn points to download

Earn points by helping other students or get them with a premium plan


Guidelines and tips
Guidelines and tips

Racunarske periferije i interfejsi, Summaries of Electronics

Racunarske periferije i interfejsi. Arduino. Mikrokontroleri. Projekti

Typology: Summaries

2019/2020

Uploaded on 07/26/2020

Otas123
Otas123 🇺🇸

6 documents

1 / 77

Toggle sidebar

This page cannot be seen from the preview

Don't miss anything!

bg1
RAČUNARSKE PERIFERIJE I
INTERFEJSI
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe
pff
pf12
pf13
pf14
pf15
pf16
pf17
pf18
pf19
pf1a
pf1b
pf1c
pf1d
pf1e
pf1f
pf20
pf21
pf22
pf23
pf24
pf25
pf26
pf27
pf28
pf29
pf2a
pf2b
pf2c
pf2d
pf2e
pf2f
pf30
pf31
pf32
pf33
pf34
pf35
pf36
pf37
pf38
pf39
pf3a
pf3b
pf3c
pf3d
pf3e
pf3f
pf40
pf41
pf42
pf43
pf44
pf45
pf46
pf47
pf48
pf49
pf4a
pf4b
pf4c
pf4d

Partial preview of the text

Download Racunarske periferije i interfejsi and more Summaries Electronics in PDF only on Docsity!

RAČUNARSKE PERIFERIJE IINTERFEJSI

O PREDMETU Studijski programi za koje se organizuje : - Specijalističke studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika,Telekomunikacije i Računari (ETR), smjer Elektronika.Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijeva sepoznavanje C/C++ jezika. Ciljevi izučavanja predmeta:

Interfejsi (međusklopovi) i periferije (spoljni uređaji) povezuju računare sa spoljašnjom sredinom. Cilj ovog predmeta je dastudenti ovladaju znanjem i tehnikama, pomo

ću kojih^ će moći da uz pomo

ć

računara (automatski) prikupljaju informacije iz spoljašnjeg svijeta i daupravljaju procesima van ra

čunara. Osim teoretskog dijela, zna

čajna pažnja se poklanja praktičnom radu.Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe i vježbe uračunarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i samostalna izrada praktičnihzadataka. Konsultacije.

O PREDMETU Opterećenje studenata na predmetu Sedmično6 kredita x 40/30 = 8^ časovaStruktura: 3 časa predavanja 1 čas računskih vježbi 4 časa samostalnog rada,uključujući konsultacije

U toku semestraNastava i završni ispit : (

časova) x 16 =^^128 časovaNeophodne pripreme^ prije po

četka semestra (administracija, upis, ovjera)2 x (8^ časova) =^^16 časovaUkupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 časovaDopunski rad^ za pripremu ispita u popravnomispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispitaod 0 do 30^ časova^ (preostalo vrijeme od prve dvijestavke do ukupnog optereć

enja za predmet 150 časova) Struktura opterećenja : 128 časova (Nastava)+16^ č

asova (Priprema)+ časova (Dopunski rad) Studenti su obavezni da poha

đaju nastavu, rade i predaju sve doma

će zadatke, odrade laboratorijske vježbe i obje provjere znanja.

Literatura: Osnovna i pomoćna literatura u elektronskom obliku na www.etf.ac.mePraktični zadaci za laboratorijske vježbe na www.etf.ac.meZ.Mijanović^ i ostali, »Ra

čunarski interfejsi i periferije«, Univerzitet Crne Gore

O PREDMETU Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Bodovi na vjezbama 24 - Dvije provjere znanja po 13 poena - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. Posebnu naznaku za predmet: U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

Što^ je^ mikrokontroler?

ANALOGINPUTS Što je razlika između ‘ Digital

Input’ i ‘ Analog^ Input’?

Mikrokontroleri – definicija• Programeri rade u virtuelnom svijetu.• Uređaji rade u fizičkom svijetu.• Kako povezati vituelni i fizi

čki svijet?

-^ Uvedite mikrokontroler.•^ Mikrokontroler je u osnovi mali ra

čunar koji posjeduje programabilne ulaze i izlaze opštenamjene.• Ulazi mogu biti upravljani od strane fizi

čkog okruženja dok izlazi mogu upravljati fizi

čkim okruženjem.

Arduino^ – Zvani

čna^ definicija

-^ Uzeto^ sa^ zvani

čnog^ web^ sajta (arduino.cc): – Arduino je open‐source^ elektronska

prototipna platforma^ zasnovana

na^ fleksibilnom, jednostavnom^ za

upotrebu, hardveru

i^ softveru.

-^ Namijenjen^ je^ dizajnerima,

hobistima,^ i^ svima drugima^ koji^ su^ zainteresovani

za^ kreiranje interaktivnih^ objekata

i^ okruženja.

Zašto Arduino? • Bez obzira na^ razlog,^ Arduino

platforma^ je postala^ de^ fakto

standard.

-^ Postoji^ puno^ realizovanih,

dostupnih,^ projekta

koji koriste^ arduino^ platformu. • Teži^ ravnoteži^ izme

đu^ jednostavnosti

upotrebe i^ korisnosti.^ –^ Programski^ jezici

se^ uglavnom^ vide

kao^ glavna poteškoća. – Arduino^ C^ je^ znač

ajno^ uproštena^ verzija

C++.

-^ Nije^ skup.

Leonardo

-^ U^ poređenju

sa^ Uno,^ malo^ unapijedjen.

-^ Koristi^ ATmega32u

mikrokontroler

koji^ ima ugrađenu^ USB^

komunikaciju  Nema potrebe zadodatnimmikrokontrolerom  Može se prikazatiPC-u kao miš ilitastatura

Due

-^ Mnogo^ brži^ procesor,

mnogo^ više^ pinova

-^ Radi^ na^ 3.3^ volta •^ Izgledom^ slič

an Mega

LilyPad

-^ LilyPad^ je^ pogodan

za^ primjenu^ na

odjeći.

Esplora

-^ Game^ controller •^ Sadrži^ džojstik,

četiri^ tastera,^ linearni poteciometar (kliza

č),^ mikrofon,^ svjetlosni senzor,^ senzor^

temperature,^ tro

‐osni akceleromatar. • Nema^ standardi

set^ IO^ pinova.

Arduino^ Uno

-^ Pinovi^ su^ grupisani

u^3 grupe:

-^14 digitalnih^ pinova –^6 analognih pinova –^ Napajanje –^ Pojavio^ se^2010

Arduino^ Uno

razvojna^ plo

ča