pedijatrija skripta za srednju skolu, Summaries of Pediatrics

Download pedijatrija skripta za srednju skolu and more Summaries Pediatrics in PDF only on Docsity!

Medicinski fakultet Osijek

PEDIJATRIJA

SKRIPTA

Srpanj, 2010.

SADRŽAJ

• 1. Zaštita majke i djeteta (Mihić)..........................................................................................
• 2. Rast i razvoj (Mihić)..........................................................................................................
• 3. Medicinska psihologija djeteta (Mihić) ............................................................................
• 4. Anamneza i pregled djeteta (Mihić)...................................................................................
• 5. Nasljedne i prenatalno stečene bolesti (Mihić) ..................................................................
• 6. Nasljedne metaboličke bolesti (Mihić)...............................................................................
• 7. Poremećaji prometa vode, elektrolita, minerala i ABS-a (Oršić, Mihić)...........................
• 8. Preharana (Mihić)...............................................................................................................
• 9. Novorođenče (Mihić, Oršić)...............................................................................................
• 10. Imunost i imunodeficijencije (Mihić).................................................................................
• 11. Alergije i alergijske bolesti (Oršić).....................................................................................
• 12. Bakterijske bolesti (Mihić).................................................................................................
• 13. Tuberkuloza (Mihić)...........................................................................................................
• 14. Virusne bolesti (Mihić, Oršić)............................................................................................
• 15. Infekcije protozoima i infestacije parazitima (Mihić).........................................................
• 16. Cijepljenje (Mihić, Oršić)....................................................................................................
• 17. Reumatske bolesti (Mihić)...................................................................................................
• 18. Bolest endokrinog sustava (Mihić)......................................................................................
• 19. Bolesti krvi i krvotvornih organa i solidni tumori dječje dobi (Oršić, Pandurić)................
• 20. Bolesti srca i krvnih žila (Mihić).........................................................................................
• 21. Bolesti dišnih organa (Oršić)...............................................................................................
• 22. Bolesti probavnog sustava (Mihić)......................................................................................
• 23. Bolesti jetre (Mihić).............................................................................................................
• 24. Bolesti mokraćnih i spolnih organa (Oršić, Šarić)...............................................................
• 25. Bolesti živčanog sustava i mišića (Mihić)............................................................................
• 26. Bolesti koštanog sustava (Mihić)..........................................................................................
• 27. Nesreće u djece (Mihić)........................................................................................................

DEFINICIJE VEZANE UZ SMRTNOST

Fetalna smrt

• Smrt ploda prije istisnuća ili vađenja iz majke bez obzira na trajanje trudnoće. Mortinatalitet – fetalna smrtnost
• Broj mrtvorođene djece s trajanjem gestacije od najmanje 28 tjedana ili s rodnom težinom manjom od 1000 g na ukupno 1000 rođene djece (živorođene + mrtvorođene). Perinatalna smrtnost
• Broj mrtvorođene djece zbrojen s brojem živorođene novorođenčadi prije navršenih 7 dana života na 1000 ukupno rođene djece (mrtvorođeni+živorođeni) na određenom području u određenoj kalendarskoj godini Rana neonatalna smrtnost
• Broj živorođene djece umrle prije navršenih 7 dana života na 1000 živorođene djece na određenom području u određenoj kalendarskoj godini. Neonatalna smrtnost
• Broj djece umrle prije navršenih 28 dana na 1000 živorođene djece na određenom području u određenoj kalendarskoj godini. Kasna neonatalna smrtnost
• Broj djece umrle u dobi od navršenih 7, a prije navršenih 28 dana na 1000 živorođene djece na određenom području u određenoj kalendarskoj godini. Postneonatalna smrtnost
• Broj djece umrle u dobi od navršenih 28, a prije navršenih 365 dana (12 mjeseci) na 1000 živorođene djece na određenom području u određenoj kalendarskoj godini. Smrtnost dojenčadi
• Broj djece umrle u prvoj godini života na 1000 živorođene djece na određenom području u određenoj kalendarskoj godini. Smrtnost djece prema dobi
• Broj umrle djece određene dobi na 1000 djece iste dobi na određenom području u određenoj kalendarskoj godini. Smrtnost majki (materanlni mortalitet)
• Broj umrlih žena tijekom trudnoće ili tijekom 42 dana poslije završene trudnoće bez obzira je li je bolest povezana s trudnoćom ili ne (osim slučajnih i usputnih uzroka kao prometna nesreća i sl.).
• Računa se na 100 000 živorođene djece na određenom području u određenoj kalendarskoj godini.

RAST I RAZVOJ

RAST I RAZVOJ DJETETA – OPĆI DIO

FAKTORI RASTA

• Genetika o Djeluju na brzinu i dostignutu razinu rasta i razvoja, o Poligenetski određeno (više gena, ne samo jedan).
• Spolne razlike o Srednja težina i dužina veća je u dječaka nego u djevojčica, o Ta se razlika gubi nakon navršene prve godine, o Ponovne razlike u pubertetu.
• Sezonske varijacije o Proljeće - izražen porast visine, o Jesen - izraženo povećanje tjelesne mase, o U sljepe djece nema sezonske varijacije!
• Rasa i ekološki uvjeti o Između rasa postoje velike varijacije u brzini i krajnjem dosegu rasta i razvoja, o Uvjetovano i genetikom i okolinski faktori (klima, prehrana i sl.).
• Prehrana o Kraće gladovanje: naknadnim rastom djete može postići puni, konstitucijom uvjetovani potencijal rasta; o Dugotrajno gladovanje: nemogućnost ostvarivanja genetskog potencijala i očituje se nižim rastom i manjom tjelesnom masom.
• Bolesti o Akutne, blaže bolesti nemaju reperkusija na rast i razvoj, o Kronične, dugotrajne i iscrpljujuće bolesti imaju negativan učinak na rast i razvoj, o Razlozi: tjelesna inaktivnost, loša prehrana, hipersekrecija kortikosteroida.
• Društveno i imovinsko stanje o Određeno uvjetima života, higijenom, prehranom i sl. o Bolji društveno-imovinski status često znači i bolji rast i razvoj.

SEKULARNI PRIRAST

• Povećanje prosječne visine i težine djece i odraslih u određenoj populaciji tijekom jednog desetljeća.
• Na to utječu prehrana, uvjeti i kvaliteta života, medicinska skrb i sl.
• Srednja krajnje dosegnuta visina kod nas porasla.

RAST U VISINU I RAST TJELESNE MASE

• Za ocjenu fizičkog napretka djece u svakodnevnoj praki koristimo: o Tjelesna masa (do godine dana) o Tjelesna visina (poslije godine dana)
• Pri tome se izmjerene vrijednosti uspoređuju s centilnim krivuljama

PROCJENA ZRELOSTI – KOŠTANA DOB

• Rentgenska procjena sazrijevanja kostiju o Usporedba rentgenskih snimaka zapešća lijeve ruke sa serijama standarnih snimaka o Procjena prema broju i veličini karpalnih kostiju, epifize radijusa i ulne te kostiju prstiju
• Procjena: o Koštana dob zaostaje za kronološkom: kasniji ulazak u pubertet, o Koštana dob ispred kronološke: raniji ulazak u pubertet.

DENTICIJA

• Prva (mliječna) denticija o Relativno indvidualno o Okvirna formula nicanja zubi: broj mjeseci - 6
• Druga (trajna) denticija o Počinje u 6.^ ili 7.^ godini

IZRAČUNAVANJE TJELESNE POVRŠINE

• Zašto? o Za ocjenu nadoknade tekućine, davanja lijeka, proteina i sl.
• Kako? o Iz postojećih nomograma ili prema formuli (iz tjelesne visine i tjelesne težine)
• Normalne vrijednosti (okvirno): o Novorođenče 0,25 m(2) o Dvogodišnje djete 0,50 m(2) o Petogodišnje djete 0,75 m(2) o Devetogodišnje djete 1,0 m(2) o Dvanaestogodišnje djete 1,25 m(2) o Odrasli 1,75 m(2)

PODJELA RAZVOJNE DOBI

1. Prenatalno razdoblje (od začeća do poroda)

• Embrionalna dob – prva dva mjeseca.
• Fetalna dob - do poroda.

2. Dojenačka dob (od rođenja do kraja prve godine)

• Novorođenče (prvih mjesec dana života). o Rana novorođenačka dob (od prvog do sedmog dana). o Kasna novorođenačka dob (7-28 dana).

3. Predškolska dob (od početka druge do kraja šeste godine)

• Mlađa predškolska dob (dob malog djeteta - druga godina života).
• Starija predškolska dob (treća do kraja šeste godine).

4. Školska dob (početak sedme godine do početka puberteta: djevojčice 10 god, dječaci 12 god).
5. Pubertet (od pojave sekundarnih spolnih obilježja do spolne zrelosti).
6. Adolescencija (od spolne zrelosti do kraja rasta i razvoja: djevojčice 16-18 godina, dječaci 18- 20 godina).

RAST I RAZVOJ U POJEDINIM RAZDOBLJIMA DJETINJSTVA

NOVOROĐENČE

Definicije

• Novorođenče je svako živorođeno dijete težine iznad 2500 grama i dužine veće od 47 cm.
• Novorođenče je dijete rođeno nakon 37. tjedna trudnoće (ginekolozi). -Novorođenče je dijete u prva četiri tjedna (28 dana).

Osnovne karakteristike novorođenčeta

• Tjelesna težina o Normalno od 2500-5000 g (prosjek za djevojčice 3200 g, a za dječake 3500 g).
• Tjelesna dužina o Normalno se kreće od 48 do 52 cm.
• Opseg glave o Glava je relativno velika u odnosu na trup (1/4 dužine tijela). Po porodu je između 34-36 cm. (35+-1 cm)
• Opseg prsnog koša o Po rođenju je 32-34 cm.
• Opseg trbuha o Po rođenju je 30-32 cm.
• Ponašanje o Može se zamjetiti 6 osnovnih stanja: duboko spavanje; spavanje s brzim pokretima očiju; pospanost; budan, miran i opušten; budan i aktivan; budan uz plač.
• Psihomotorika o Bez čvrstine, pokreti slučajni, nekoordinirani i nesvjesni. Pokreti su refleksni. o Nije u stanju u ležećem položaju podignuti glavu, niti držati leđa i glavicu uspravno. o U budnom stanju je u položaju totalne fleksije.
• Refleksi i automatske radnje o Opisani u poglavlju novorođenče.

DOJENČE

Osnovne karakteristike dojenčeta

• Dobivanje na težini o Dijete se mjeri golo, a težina se izražava u gramima.  I. tromjesječje 750-1000 g/mjesečno (25 g dnevno),  II. tromjesječje 600-800 g/mjesečno (20 g dnevno),  III. tromjesječje 400-600 g/mjesečno (15 g dnevno),  IV. tromjesječje 300-450 g/mjesečno (10 g dnevno). o Dijete bi trebalo sa 6 mjeseci udvostručiti težinu, a sa godinu dana utrostručiti.
• Dobivanje na dužini/visini o Mjeri se u Pirguetovom koritu ili antropometrom i izražava se u centimetrima.  I. tromjesejčje do 10 cm,  II. tromjesječje do 8 cm,  III. tromjesječje do 3,5 cm,  IV. tromjesječje do 3,5 cm.

4) Promatranje u sjedećem položaju

• I. tromjesječje: ne može samostalno sjediti, uz pridržavanje zamijeti se totalna kifoza. -4. mjesec: kifoza je samo u lumbalnom dijelu.
• 6.-8. mjesec: dijete samostalno sjedi uz pridržavanja rukom za koljena, a nekada i bez toga.
• 10.-12. mjesec: dijete samostalno sjedi bez potpore uz potpuno ekstendirana leđa.

5) Promatranje djeteta u uspravnom položaju (vertikalna suspenzija)

• Do kraja 2. mjeseca: prisutan refleks automatskog hoda (tada nestaje).
• 3. -4. mjesec: izbjegava dodir s podlogom flektirajući kukove i koljena (astazija).
• 5.-6. mjesec: opet se počinje odupirati nožicama o podlogu s semiflektiranim koljenima i ekstendiranim koljenima.
• 9.-10. mjesec: stoji držeći se za namještaj.
• 11.-12. mjesec: balansira nekoliko sekundi samostalno bez držanja za ruke.
• Većina djece samostalno prohoda između 12. i 15. mjeseca.

6) Promatranje djeteta u horizontali (ventralna suspenzija) – Landauov refleks

• Novorođenče (refleks negativan): glava, trup i ekstremiteti flektirani prema dolje.
• 5. mjesec: najprije se javlja ekstenzija glave koju pokušava držati izmad horizontale.
• 9. mjesec: refleks pozitivan (potpuna ekstenzija glave, vrata, trupa i donjih ekstreniteta).

7) Funkcija šake

• 1.-2. mjesec: šaka pretežno stisnuta uz palce skrivene u dlanu. Pozitivan Robinsov refleks hvatanja (nestaje između 2. i 4. mjeseca).
• 3.-4. mjesec: šaka se više otvara, palac se odmiče od dlana. Prisutno digitopalmarno hvatanje (prihvaća predmet u šaku sa svih pet pristuju i dlanom).
• 6.-7. mjesec: poseže za predmetom. Prisutan radiopalmarni hvat (predmet uzima palcem, kažiprstom i srednjakom). Predmet premeće iz ruke u ruku i na kraju ga stavi u usta.
• Krajem prve godine – pincetni hvat (vrškom kažiprsta i palca).

8) Gledanje i okulomotorika

• Novorođenče: povremeno pokazuje konjugirane pokrete očnih jabučica.
• Tijekom drugog mjeseca počinju kratko fokusirati pogled na predmet (prvo uočavaju crvenu boju.
• Do petog mjeseca koordinacija je sve bolja, a s pet mjeseci potpuna (prati predmete).

9) Ocjena razvoja sluha

• Do 4. mjeseca: reagiraju na zvučni podražaj (spontana motorika, mimika i sl.).
• Nakon 4. mjeseca okreće glavu prema izvoru zvuka.

10) Ocjena razvoja govora

• Predjezična faza (do oko 8. mjeseca) o Oko 3 mjeseca gukanje, kasnije slogovi „ma-ma“, „da-da“ i sl. o Zajedničko svim jezicima, neovisno o sluhu.
• Jezična faza (od oko 8 mjeseci) o Ostaju slogovi koje dijete čuje (slogovi materinjeg jezika). o S 12 mjeseci počinje određene slogove vezati za određeno značenje („mama“, „tata“)

MLAĐE PREDŠKOLSKO DIJETE – DOB MALOG DJETETA (druga godina života)

• Prirast na težini u cijeloj godini proječno će iznosti oko 2,5 kg.
• Rast u visinu u prosjeku za cijelu godinu bit će oko 12 cm.
• Opseg glave u drugoj godini poveća se za nekih 2 cm.
• U početku nesigurno pri hodu, u drugoj polovici sigurno koračaju.
• Vrijeme intenzivnog istraživanja predmeta, sve stavljaju u usta.
• Manualno je sve spretnije (početkom druge godine stavlja jednu kocku na drugu, s 18 mjeseci slaže tri kocike s 24 mjeseca slaže toranj od 6 kockica).
• S 18 mjeseci spajaju po dvije riječi u smislne iskaze (iako ima djece koja neće sve do kraja druge godine progovoriti niti jednu riječ).
• U drugoj polovici već na neki način iskazuje potrebu za obavljanjem nužde.

PREDŠKOLSKO DIJETE (treća do uključivo šesta godina života)

• Prirast na težini ravnomjeran (po 2 kg na godinu).
• Usporava se i rast u visinu (6-8 cm na godinu).
• Motoričke vještine se sve više usavršavaju.
• U trećoj godini postaju svjesni sebe i svog spola, traže uzor u obitelji, igraju se, postavljaju pitanja...

RANA ŠKOLSKA DOB

• Prosječno dobivaju na težini 3-3,5 kg na godinu i rastu oko 6 cm na godinu.
• Krajem 6. godine počinju rasti prvi molari i dolazi do zamjene mliječne denticije s trajnom denticijom (godišnje se izmjeni oko 4 zuba).
• Limfno tkivo najbujnije i polako će ući u involuciju, a česte su i resp. infekcije (bezazlene tonzilektomije!).

PUBERTET (razvoj sekundarnih spolnih osobina – po Tanneru)

Djevojčice

• Razvoj dojki o I. stadij: infantilni stadij koji traje od prestanka djelovanja majčinih hormona do puberteta. o II. stadij: stadij pupoljka (dojka i papila izdignuti poput brežuljka, povećan promjer areole). o III. stadij: Daljnji rast – dojka izgleda kao mala odrasla dojka s jednako zaobljenim konturama. o IV. stadij: Areola i papila se dodatno se još povećavaju i stvaraju sekundarno uzdignuće. o V. stadij: tipična razvijena odrasla dojka.
• Razvoj pubične dlakavosti o I. stadij: infantilni stadij – nema dlaka (eventualno sitne mekane dlačice jednake onima na trbušnoj stijenci). o II. stadij: oskudan rast nezantno pigmentiranih dlaka na labijama i/ili na monsu.

MEDICINSKA PSIHOLOGIJA DJETETA

ENUREZA

Definicija

• Opetovano, nevoljno mokrenje tijekom dana ili noći u krevet ili odjeću kada se očekuje da djeca budu suha.
• O enurezi se može govoriti tek od dobi od 4 ili 5 godina.
• kod 7%muške djece i 3% ženske djece u dobi od 5 godina.

Podjela:

• Primarna enureza (85%): kontrola sfinktera se nikada nije ni uspostavila.
• Sekundarna enureza: (15%): kod djece koja su kontrolirala sfinkter (tzv. regresijska enureza).

Uzroci:

• Biološki uzroci – genetika (pozitivna obiteljska anmneza u velikog broja djece).
• Emocionalni faktor (gubitak voljene osobe, rođenje mlađeg brata ili sestre, promjena škole...).
• Neprimjereni postupci pri vježbanju obavljanja nužde (faktor roditelja).
• Urološki uzrok odgovoran je za 10% enureza.

Klinička slika:

• Djeca nekontrolirano mokre – češće noću (noćna enureza) nego danju (dnevna enureza). - Moguće su psihičke tegobe (osobito u školske djece zbog zadirkivanja drugih).

Dijanoza:

• Anamneza, klinički nalaz, laboratorijski pregled urina i urinokultura osnovne su metode za dijagnostiku (ako nađemo odstupanja u nalazima indicira se opsežnija urološka obrada).
• Za dijagnozu enureze moraju postojat određeni kriteriji: o Dijete starije od 4-5 godina, o Pojava nekontroliranog mokrenja je dugotrajnija (nekoliko mjeseci) i javlja se u redovitim razmacima (najmanje dva puta na tjedan), o Dijete nije teže bolesno i nije hospitalizirano.

Liječenje:

• Opći postupci: vođenje dnevnika mokrenja i nagrada za suhe noći, zabrana unosa tekućine poslije večere , obvezno se pomokriti prije spavanja , neki običavaju djecu buditi u određeno vrijeme u noći da se pomokre, uporaba alarmnog uređaja za vježbanje izazivanja uvjetnog refleksa (kada se noću dijete pomokri pokrene se zvučni signal koji probudi dijete).
• Psihoterapija (individualna, obiteljska) ukoliko se radi o emocionalnim problemima.
• Medikamentozno liječenje: o Imipiramin (dobar učinak dok se daje, česti recidivi), o Sintetski antidiuretski hormon u obliku intranazalnog spreja (učinkovito, skupo).

Prognoza:

• Ukupno gledan, prognoza je dobra. Roditelje uputiti da se radi o prolaznom stanju i da nije organski uvjetovano. Najčešće se enureze spontano povuku.

ENKOPREZA

• Opetovano pražnjenje fecesa na neprikladnim mjestima, najčešće u odjeću.
• Uvjeti za dijagnozu: dijete starije od 4 godine, događa se najmanje jednom mjesečno kroz nekoliko uzastopnih mjeseci.
• Češće u dječaka. Vrste enkopreze: o Preljevna enkopreza: povezana s kroničnom opstipacijom (feces se nakuplja u rektumu te ga širi što može dovesti do popuštanja sfinktera koji će povremeno propuštati feces). o Emocionalna enkopreza je povezana s dubljim emocionalnim poremećajem nego što je to kod enureze.
• Postupak s djetetom: pokušati ga navoditi da svakodnevno ima defekaciju (obično nakon obroka), da se vodi dnevnik (kao i kod enureze), a psihoterapija je češće indicirana nego kod enureze. Indicira se i uporaba rektalnih lakastiva u obliku supozitorija.

HOSPITALIZAM

Hospitalizam je naziv za reakciju djeteta na hospitalizaciju tj. na njegovo odvajanje od majke, obitelji i svakodnevnog okruženja.

Hospitalizam se ne razvija u sve djece, nego samo u neke, a to ovisi o psihičkom i emocionalnom stanju samog djeteta, prirode bolesti, individualnoj osjetljivosti, prilikama u okolini i sl.

Klasično, hospitalizam prolazi kroz tri faze:

1. Neposredno nakon odvajanja od roditelja dijete plače, vrišti, odbija kontakte, ne jede i ne spava.
2. Nakon toga slijedi teška depresija koja može potrajati i tjednima. Ova faza je obično praćenja regresijom (ne kontrolira sfinktere, ne jede samo, nazaduje u govoru). Dijete ima stereotipne pokrete (npr. satima sjedi i ljulja glavu naprijed-nazad).
3. Dijete se oporavlja, ali se ne veže emocionalno ni na koga. Pri posjetima majke odbijaju komunikaciju i prave se da je ne poznaju.

Hospitalizacija kronično bolesne djece zahtijeva još veću pozornost i često zahtijeva suradnju i kliničkog psihologa.

Sprječavanje hospitalizma i njegovo olakšavanje:

• „Rooming in“ tj. boravak majke s djetetom u bolnici je najbolji oblik prevencije,
• Medicinsko osbolje ne smije se ponašati suviše strogo,
• Dati djetetu neku igračku ili predmet koje je ponijelo od kuće,
• Osigurati češće posjete majke,
• Uključivanje drugog osoblja u proces liječenja i zdravstvene njege (igraonice i sl.).

PODSJETNIK ZA UZIMANJE KLINIČKOG STATUSA

Tjelesna razvijenost : duljina, visina, težina, malformacije.

Vitalne funkcije

• Svijest: orjentiranost, suradljivost
• Disanje: frekvencija, znaci dispneje, tip dispneje, zvučni fenomeni.
• Cirkulacija: frekvencija, punjenost pulsa, prokrvljenost periferije, arterijski tlak.
• Tjelesna temperatura: rektalna, aksilarna.

Opći dojam : težina bolesti, akutna ugroženost.

Koža : boja, pigmentacija, prokrvljenost, osipi, patološke promjene.

Potkožno tkivo (panikulus): razijenost na trupu, licu i ekstremitetima, ispitivanje turgora, edemi.

Limfni čvorovi : palpabilnost i veličina, konzistencija, pokretljivost, bolnost.

Mišići : razvijenost, tonus.

Kostur : grube malformacije i deformacije, znakovi rahitisa, znakovi displazije kuka.

Glava : opseg, oblik, asimterija, kraniotabes, fontanele, suture, kosa.

Lice : simetrija, fizionomija, znakovi dismorfije.

Oči : položaj, bulbumotorika, nistagmus, strabizam, hipertelorizam, egzoftalmus, endoftalmus, fotofobija, epifora, epikantus, oblik i reakcija zjenica.

Nos : oblik, prohodnost, sekrecija, širenje nosnica pri disanju.

Usta : usne, zubi, sluznica, jezik.

Ždrijelo : nepčani lukovi, tonzile, retronazalni sekret.

Uši : položaj, oblik, iscjedak, bolnost mastoida.

Vrat : simetrija, pokretljivost, meningizam, otekline, pulsacije, uvlačenje juguluma, pterigij.

Prsni koš : oblik, simetričnost, respiratorna pokretljivost, Harisonova brazda, krunica, bradavice.

Pluća : perkutorni nalaz, auskultatorni nalaz (normalan šum disanja, sonoran zvuk).

Srce : izbočenje prekordija, palpacija prekordija, auskultacijski nalaz (ritam, tonovi, šumovi).

Trbuh : veličina, razina trbušne stijenke, vidljiva peristaltika, venski crtež, pupak, palpatorni nalaz (rezistencija, osjteljivost, jetra, slezena, patorezistencije), peristaltički zvukovi, lumbalna sukusija bubrega).

Spolovilo : muško (veličina genitala, prepucij, skrotum, položaj testisa, hidrokela, sekundarne spolne osobine), žensko (razvijenost labija, klitoris, iscjedak, sekundarne spolne osobine).

Okrajine : simetričnost, deformacija, paraliza, edemi, prokrvljenost, pulsacije, pokretljivost zglobova.

Kralješnica : zakrivljenosti kralješnice, pokretljivost, deformacije, osjetljivost.

Neurološki status (posebno opisan u poglavlju neurologije, ovdje naveden neurološki status novorođenčeta).

NEUROLOŠKI STATUS NOVOROĐENČETA

Neurološki status se izvodi 30 minuta poslije hranjenja, na sobnoj temperaturi (ev. uz primjenu grijača nad stolom za pregled), kada dijete nije sedirano i treba trajati kratko (ne više od 10 minuta).

Pregled ima 3 dijela koja se najbolje pamte kao: I "položaj", II "tonus" i III "refleksi".

I. POLOŽAJ NOVOROĐENČETA

• Normalno su ekstremiteti u semifleksiji i brzo se pokreću.
• Hipotonija o Ekstremiteti su ispruženi i oslonjeni na lateralne strane. o Pokreti su oskudni. o Ekstremna hipotonija: prisutan je tzv. žablji položaj.
• Hipertonija o Ruke su ukrižene na grudima, noge su također ukrižene. o Ekstremiteti se teško pomiču rukama ispitivača iz osnovnog položaja. o Ekstremna hipertonija manifestira se tzv. izgledom "lutke od kaučuka" (kao kod neonatalnog tetanusa). II. TONUS NOVOROĐENČETA Aktivni tonus
• Reakcija uspravljanja : dijete se uhvati za ruke i podiže do sjedećeg stava. Normalno je da od 45° glava i tijelo stoje u istoj ravnini. Ako glava sve vrijeme visi od početka do kraja pokreta, radi se o hipotoniji fleksora. Test se zove i pokus posjedanja.
• Kao nastavak prethodnog, dijete se dovede u sjedeći položaj i promatra kako drži glavu. Glava normalno malo "stoji", malo "pada". Tako se ispituje tonus ekstenzora glave.
• Dijete se stavi na trbuh , a glava je oslonjena na podlogu nosom i ustima. Normalno podiže i okreće glavu na stranu, oslobađajući dišne puteve.
• U istom položaju palčevima se pritisnu tabani, a normani odgovor je odupiranje nogicama. Pasivni tonus (neurološki znaci zrelosti)
• Ekstenzibilnost o šaka u palmarnoj fleksiji pokretom ispitivača 0-10°, o stopalo u dorzalnoj fleksiji pokretom ispitivača oko 10°, o poplitealni kut 80-90°,

Morov refleks : dijete leži na leđima. Pelena na kojoj leži naglo se povuče, a slijedi naglo širenje ruku i prstiju šaka, a potom adukcija ruku (reakcija grljenja) i skupljanje prstiju.

Svi se refleksi gube krajem 2. i početkom 3. mjeseca osim Morovog (krajem 6. mjeseca) te refleksa Babinskog koji može perzistirati najdalje do kraja 2. godine.

OGLEDNI PRIMJER

Prvi boravak na Klinici, podatke daje majka.

Raniji boravci na Klinici (od kada do kada, pod kojom dijagnozom, liječenje).

Obiteljska anamneza: starost roditelja, zanimanje roditelja, bolest roditelja; bitnije bolesti bake, djedova; kronične bolesti u obitelji; pušenje i sl. navike u užih članova obitelji...

Osobna anamneza: rođen iz koje trudnće (prijašni abortusi); tijek trudnoće, kontrolirana trudnoća, komplikacije u trudnoći, je li majka uzimala kakve lijekove u trudnoći; porod (u kojoj gestacijskoj dobi), uredan ili kompliciran, prirodni ili uz pomoć (vakum, forceps, sekcija), je li dijete odmah zaplakalo; porodna težina, dužina, Apgar; novorođenačka žutica (je li bio na fototerapiji) i druge promjene u toj dobi...

Prehrana: na prsima (koliko dugo) ili umjetna, kako je nastavljeno hranjenje (dohrana).

Antirahitična profilaksa: D3 kapima, koliko dugo.

Antianemična profilaksa: da/ne, kako i koliko dugo.

Cijepljenja: BCG u rodilištu, daljnja cijepljenja...

Psihomotorni razvoj (gledaj 2. poglavlje!): dizanje glavice (prvi mjesec), prvi zubi (6 mjesec), sjedi (6-8 mj), prohoda (12 mj), progovori (18 mj), kontrola sfinktera (2 god), pohađa vrtić i kakav je učenik ako ide u školu.

Dosadašnje bolesti: dječje zarazne bolesti, bronhitisi, angine, operacije, druge bolesti i liječenja, eventualno hospitalizacije.

Sadašnja bolest: kada je počela, s kakvim simptomima, koliko dugo traju simptomi, detaljan opis simptoma, relevantni negativni podaci.

Status: tjelesna težina, tjelesna visina/dužina, pri svijesti, afebrilno, eupnoično, eukardično, eutrofično, ne daje/daje dojam težeg bolesnika.

Koža: prokrvljenost, turgor, panikulus.

Muskulatura: razvijenost, tonus.

Glava: opseg, oblik, fontanele, odstupanja od normale...

Oči: položaj, bulbomotorika, nistagmus, reakcija na svjetlost, akomodacija...

Uši: veličina, oblikovanost, bolnost tragusa.

Nos: izgled, prohodnost.

Ždrijelo: sluznica, nepčani lukovi, tonzile...

Zubi: status zubala.

Vrat: slobodan, pokretan, simetrija, meningizam.

Toraks; svedenost, simetričnost, respiratorna pokretljivost.

Pulmo: auskultatorno vezikularno disanje,

Cor: akcija ritimična, tonovi jasni, šumova nema, RR.

Abdomen: u razni/ispod/iznad toraksa, mekan, bezbolan, ne palpiraju se organomegalije kao ni

patorezsitencije.

Lumbalna sukusija: bolna, bezbolna.

Spolovilo: muško/žensko, znaci puberteta.

Ekstermiteti: jednaki, bez deformiteta, bez edema, urednih pulsacija.

Neurološki status: opisano u poglavlju 25.