Docsity
Docsity

Prepare for your exams
Prepare for your exams

Study with the several resources on Docsity


Earn points to download
Earn points to download

Earn points by helping other students or get them with a premium plan


Guidelines and tips
Guidelines and tips

KOMPANIJSKO PRAVO (sva 3 pitanja, prosirena objasnjenjima), za visoke ocene, Study notes of Law

prosirena skripta, dodate neophodne zakonske odredbe i dodatna objasnjenja + pitanja koja fale (transparentnost DOO, sto se shodno primenjuje i na AD)

Typology: Study notes

2019/2020

Uploaded on 02/16/2020

anchi-milica
anchi-milica 🇷🇸

4

(3)

3 documents

1 / 147

Toggle sidebar

This page cannot be seen from the preview

Don't miss anything!

bg1
1. ODREĐIVANJE TERMINA I POJMA KOMPANIJSKO PRAVO
ODREĐIVANJE TERMINA - U Sloveniji se ova disciplina izučava pod nazivom „Korporacijsko
pravo“, u Hrvatskoj pod nazivom „Pravo društava“, u Engleskoj pod nazivom „Kompanijsko pravo, u
SAD „Korporacijsko pravo“.
- Pravo društava je preširok termin i obuhvata i sve forme građanskih društava.
- Kompanijsko i korporacijsko pravo u osnovi imaju isto značenje, osim što se prvi termin koristi u
engleskoj, a drugi u americkoj pravnoj tradiciji.
Ključni argument protiv termina „kompanijsko pravo“ je taj da se njime predmet ove grane
prava sužava samo na forme organizovanja sa pravnim subjektivitetom ( Društva sa ograničenom
odgovornošću i Akcionarska drustva), ali to je samo delimično tačno jer se u engleskoj praksi taj termin
koristi i za društva bez subjektiviteta (razne forme ortačkiih društava).
ODREĐIVANJE POJMA - Kompanijsko pravo izučava pravila koja regulišu udruživanje pravnih i
fizičkih lica i njihovog kapitala radi ostvarivanja zajednničkih interesa.
Ipak, nekada nema udruživanja, pa ni zajedničkog interesa: Kada se privredno društvo sastoji od jednog lica
tu nema udruživanja više lica, pa ni zajednickog interesa.
PREDMET KOMPANIJSKOG PRAVA - Predmet je izučavanje pravnih pravila koja uređuju
pravne poslove udruživanja lica radi ostvarivanja zajedničkog ekonomskog cilja.
Dakle, 3 su osnovne karakteristike udruživanja:
1) Udruživanje lica na osnovu kog nastaje posebna pravna zajednica
2) Udruženje nastaje na osnovu pravnog posla
3) Udruženje je usmereno na ostvarivanje zajednickog ekonomskog cilja.
2. ODNOS KOMPANIJSKOG PRAVA I DRUGIH GRANA PRAVA
1) GRAĐANSKO - Kompanijsko pravo spada u porodicu građanskog prava, zapravo nastalo je iz
trgovinskog koje je nastalo iz građanskog prava. Stoga su pravila građanskog prava opšta, a pravila
kompanijskog pravila posebna pravila.
Mada se u određenim slučajevima taj odnos ne može gledati kao na odnos opšteg i posebnog, s obzirom da
je osnov nastanka privrednog društva najčešće ugovor, a to je institut građanskog prava.
2) TRGOVINSKO - Kompanijsko pravo nastalo je iz trgovinskog prava. Ali kompanijsko pravo izučava
statički aspekt privrednih društava, a trgovinsko pravo dinamički - bavi se pitanjima pravnih poslova koja
društva sklapaju.
3) BERZANSKO - Berzansko pravo bavi se trgovinom hartija od vrednosti koje emituju privredna društva.
Stoga kompanijsko pravo sadrži pravila o postupku emitovanja hartija od vrednosti, a berzansko pravo
uređuje pravila trgovanja tako emitovanim hartijama.
4) STEČAJNO - Stečaj je deo kompanijskog prava i bavi se pravnim aspektima insolventnog privrednog
društva.
5) PORESKO - Privredna društva plaćaju poreze, a poresko pravo polazi od klasifikacije privrednih
subjekata radi određivanja različitiih poreza za različite subjekte.
6) UPRAVNO PRAVO - Država preko svojih upravnih organa stiče ovlašćenja prema privrednim
subjektima - nadzor nad zakonitošću njihovog rada, dozvole za obavljanje određenih delatnosti. U tim
slučajevima primenjuju se pravila upravnog prava.
1
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe
pff
pf12
pf13
pf14
pf15
pf16
pf17
pf18
pf19
pf1a
pf1b
pf1c
pf1d
pf1e
pf1f
pf20
pf21
pf22
pf23
pf24
pf25
pf26
pf27
pf28
pf29
pf2a
pf2b
pf2c
pf2d
pf2e
pf2f
pf30
pf31
pf32
pf33
pf34
pf35
pf36
pf37
pf38
pf39
pf3a
pf3b
pf3c
pf3d
pf3e
pf3f
pf40
pf41
pf42
pf43
pf44
pf45
pf46
pf47
pf48
pf49
pf4a
pf4b
pf4c
pf4d
pf4e
pf4f
pf50
pf51
pf52
pf53
pf54
pf55
pf56
pf57
pf58
pf59
pf5a
pf5b
pf5c
pf5d
pf5e
pf5f
pf60
pf61
pf62
pf63
pf64

Partial preview of the text

Download KOMPANIJSKO PRAVO (sva 3 pitanja, prosirena objasnjenjima), za visoke ocene and more Study notes Law in PDF only on Docsity!

1. ODREĐIVANJE TERMINA I POJMA KOMPANIJSKO PRAVO

ODREĐIVANJE TERMINA - U Sloveniji se ova disciplina izučava pod nazivom „Korporacijsko pravo“, u Hrvatskoj pod nazivom „Pravo društava“, u Engleskoj pod nazivom „Kompanijsko pravo, u SAD „Korporacijsko pravo“.

  • Pravo društava je preširok termin i obuhvata i sve forme građanskih društava.
  • Kompanijsko i korporacijsko pravo u osnovi imaju isto značenje, osim što se prvi termin koristi u engleskoj, a drugi u americkoj pravnoj tradiciji. Ključni argument protiv termina „kompanijsko pravo“ je taj da se njime predmet ove grane prava sužava samo na forme organizovanja sa pravnim subjektivitetom ( Društva sa ograničenom odgovornošću i Akcionarska drustva), ali to je samo delimično tačno jer se u engleskoj praksi taj termin koristi i za društva bez subjektiviteta (razne forme ortačkiih društava). ODREĐIVANJE POJMA - Kompanijsko pravo izučava pravila koja regulišu udruživanje pravnih i fizičkih lica i njihovog kapitala radi ostvarivanja zajednničkih interesa. Ipak, nekada nema udruživanja, pa ni zajedničkog interesa: Kada se privredno društvo sastoji od jednog lica tu nema udruživanja više lica, pa ni zajednickog interesa. PREDMET KOMPANIJSKOG PRAVA - Predmet je izučavanje pravnih pravila koja uređuju pravne poslove udruživanja lica radi ostvarivanja zajedničkog ekonomskog cilja. Dakle, 3 su osnovne karakteristike udruživanja:
  1. Udruživanje lica na osnovu kog nastaje posebna pravna zajednica
  2. Udruženje nastaje na osnovu pravnog posla
  3. Udruženje je usmereno na ostvarivanje zajednickog ekonomskog cilja.
    1. ODNOS KOMPANIJSKOG PRAVA I DRUGIH GRANA PRAVA
  4. GRAĐANSKO - Kompanijsko pravo spada u porodicu građanskog prava, zapravo nastalo je iz trgovinskog koje je nastalo iz građanskog prava. Stoga su pravila građanskog prava opšta, a pravila kompanijskog pravila posebna pravila. Mada se u određenim slučajevima taj odnos ne može gledati kao na odnos opšteg i posebnog, s obzirom da je osnov nastanka privrednog društva najčešće ugovor, a to je institut građanskog prava.
  5. TRGOVINSKO - Kompanijsko pravo nastalo je iz trgovinskog prava. Ali kompanijsko pravo izučava statički aspekt privrednih društava, a trgovinsko pravo dinamički - bavi se pitanjima pravnih poslova koja društva sklapaju.
  6. BERZANSKO - Berzansko pravo bavi se trgovinom hartija od vrednosti koje emituju privredna društva. Stoga kompanijsko pravo sadrži pravila o postupku emitovanja hartija od vrednosti, a berzansko pravo uređuje pravila trgovanja tako emitovanim hartijama.
  7. STEČAJNO - Stečaj je deo kompanijskog prava i bavi se pravnim aspektima insolventnog privrednog društva.
  8. PORESKO - Privredna društva plaćaju poreze, a poresko pravo polazi od klasifikacije privrednih subjekata radi određivanja različitiih poreza za različite subjekte.
  9. UPRAVNO PRAVO - Država preko svojih upravnih organa stiče ovlašćenja prema privrednim subjektima - nadzor nad zakonitošću njihovog rada, dozvole za obavljanje određenih delatnosti. U tim slučajevima primenjuju se pravila upravnog prava.

3. IZVORI KOMPANIJSKOG PRAVA

  1. ZAKON I PODZAKONSKI AKTI - Osnovni izvor je svakako Zakon o privrednim društvima, ali i brojni drugi zakoni: Zakon o registraciji privrednog društva, Zakon o tržištu kapitala, Zakon o stečaju, Zakon o bankama, Zakon o osiguranju itd... U kompanijskom pravu postoji naročita potreba za podzakonskim aktima, jer zbog složenosti odnosa zakon uređuje samo bitne principe. Od značaja su podzakonski akti koje donosi Vlada kao i druge institucije
  • Komisija za hartije od vrednosti, Narodna banka.
  1. OPŠTA PRAVNA NAČELA - Načelo savesnosti i poštenja, načelo dobrog privrednika, načelo interesa privrednog društva, Načelo lojalnosti društvu, Načelo strukovne pažnje itd...
  2. SUDSKA I ARBITRAŽNA PRAKSA - Formalno nisu izvor prava, ali su od značaja stavovi najviših sudova i stavovi koji se usvajaju na njihovim sednicama.
  3. OBIČAJI - Nemaju posebni značaj iz više razloga:
  • Radi pravne sigurnosti među učesnicima prednost se daje pisanim izvorima prava.
  • Za nastanak običaja potrebno je značajno vreme, a izvori kompanijskog prava stvaraju se tek nešto više od dve decenije.
  1. POSLOVNI KODEKSI - Sve se više usvajaju kodeksi upravljanja kompanijama, poslovnog morala, ponašanja investitora. Njih donose privredne komore ili udruženja poslodavaca.
  2. AUTONOMNA AKTA - Njime privredni subjekti sami uređuju pitanja u vezi organizovanja, upravljanja, međusobnih odnosa.
  3. PRAVNA NAUKA - Formalno nije izvor prava, ali ima uticaj putem predloga i kritika.
    1. PRIVREDNI I NEPRIVREDNI SUBJEKTI Naša zemlja ne reguliše građanske (neprivredne) subjekte, mada ih novi Zakon o udruženjima približava trgovačkim (privrednim) subjektima - imaju isti registar(APR) i mogu obavljati i privredne delatnosti, ali i dalje im je funkcija nelukrativna. Trgovački i građanski poslovi se razlikuju prema:
  1. FORMI - Trgovačke delatnosti su sve delatnosti koje obavljaju trgovačka društva i trgovci pojedinci.
  2. OSNOVU PREDMETA(objekta) DELATNOSTI - Trgovačko društvo je svako društvo koje obavlja neku trgovačku delatnost. Za pojam trgovca potrebni su sledeći uslovi:
  3. Da se radi o fizičkom ili pravnom licu
  4. Da samostalno i trajno obavlja trgovačku delatnost
  5. Da to čini radi sticanja dobiti
  6. Da je reč o prometu robe, proizvodnji, vršenju usluga na tržištu.

za njihovo odlučivanje) drugim slučajevima sukcesija.

  1. Poslovni ugled zavisi od ugleda preduzetnika(stecen vec osnivanjem)
  2. Fleksibilnost - Lako se prilagođava promenama (samo odlukom preduzetnika) PRAVNA PRIRODA:
  • Nema poseban pravni subjektivitet jer čini jedinstvo sa preduzetnikom.
  • Nema unutrašnjih odnosa preduzetnika i preduzeća (jedintsvo), pa nema osnova ni za propise za njih regulisanje
  • Nema posebne imovine (Sva imovina pripada preduzetniku)
  • Nema posebnog stečaja (stecaj preduzetnika=stecaj preduzeca)
  • Nema posebnog zastupanja (preduzetnik zastupa individ. PD) PRESTANAK:
  1. Pisanom odjavom
  2. Po sili zakona - Smrt, gubitak poslovne sposobnosti, blokada računa duža od dve godine, poništaj rešenja o upisu u registar, zabrana obavljanja delatnosti.
    1. JEDNOČLANO PRIVREDNO DRUŠTVO Jednočlano privredno društvo je netipična forma privrednog društva kod kog vlasnik snosi rizik poslovanja samo do visine svog uloga, a društvo za svoje obaveze odgovara svojom imovinom. Zakon o privrednim društvima prihvata:
  3. Jednočlano DOO
  4. Jednočlano AD Jednočlano društvo ima sve organe koje ima društvo tog tipa - doo i ad,a funkciju skupštine vrši taj jedan član ili akcionar, ali je oslobođen obaveze samosazivanja. Otvara se pitanje da li taj jedan vlasnik može sklapati ugovore sa društvom, budući da je rec faktički o sklapanju ugovora sa samim sobom. Ta mogućnost je dopuštena ako se ne povređuje klauzula sukoba interesa, jer se radi o različitim subjektima u pravu. PREOBRAŽAJ - Kada jednočlano društvo stekne bar još jednog člana, to društvo mora da se uskladi sa rešenjima zakona koja se odnose na višečlana društva, a ta promena se mora upisati u registar. PREDNOSTI NEDOSTACI
  1. Odgovornost je ograničena na ulog u društvo 1. Troškovi osnivanja ( Zahteva se minimalni
  2. Lak je prenos na drugo lice ( Prodajom udela kapital, propisan je). ili akcija) 2. Dvostruko oporezivanje(odvojenost p.subjektiviteta)
  3. Trajnost - Veća je mogućnost da društvo 3. Formalizam ( U pogledu organa i procedure nadživi vlasnika nego kod individualnog donošenja odluka-skupstina). preduzetnika (gde je jedan od osn.prestanka smrt preduzetnika)

7. POJAM PRIVREDNOG DRUŠTVA

  1. ROMANSKI SISTEM - U romanskom sistemu:
  1. Trgovačka društva su ugovor dva ili više lica sa ciljem da uz obavljanje neke trgovačke delatnosti ostvare određenu dobit koju će podeliti između sebe prema kriterijumima utvrđenim tim osn.ugovorom - za njih se koristi pojam societe, a njemu se suprotstavlja pojam:
  2. Association - za građansko društvo - Ima iste elemente kao i trgovačko društvo, osim elemenata sticanja dobiti. Dakle, ima nelukrativni cilj.
  1. GERMANSKI SISTEM - Za društva u germanskom sistemu se koriste dva pojma:
  1. Geselschaft i verein. Oba ova pojma mogu se osnovati i sa lukrativnim i sa nelukrativnim ciljem. Ukoliko imaju lukrativan cilj smatraju se trgovačkim, a ukoliko imaju nelukrativan, smatraju se građanskim društvima.
  1. ANGLO - AMERIČKI SISTEM - U anglo-američkom sistemu ne postoji pojam koji bi odgovarao pojmu trgovačkog društva kontinentalnog prava. U ovom sistemu razlikuju se:
  1. Partnership - Označavaju ortačku formu trgovačkog društva kada imaju lukrativan cilj (ne gradj.ortakluk)
  2. Company / Corporation - Označavaju društva institucije, pod uslovom da imaju lukrativni cilj (ne javna preduzeca – javne sluzbe)
  1. NAŠ SISTEM - Koristi termin „Privredno društvo“ , a ne i trgovačko društvo , za:
  1. Ortačko društvo
  2. Komanditno društvo
  3. Društvo sa ograničenom odgovornošću
  4. Akcionarska društva Privredno društvo je pravno lice koje obavlja delatnosti u cilju sticanja dobiti. A definiše se i posebno svako pojedino privredno društvo.
    1. KLASIFIKACIJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA
  1. KLASIČNA PODELA - je podela na društva lica i društva kapitala.
  1. DRUŠTVA LICA (TRGOVAČKI ORTAKLUCI) - Odlikuju personalna svojstva (poznanstvo, poverenje članova) stoga:
  2. Postoji neogranicena odgovornost za obaveze društva
  3. Društvom upravljaju ortaci, a ne organi (koje ne mora ni da ima!)
  4. Za ustupanje udela trećim neophodna je saglasnost svih ortaka (jednoglasnost)
  5. Činjenice vezane za ličnost člana po pravilu vode prestanku društva (p.osnov prest. drustva L su licne stvari ortaka)

9. KONSTITUTIVNI ELEMENTI PRIVREDNOG DRUŠTVA

Konstitutivni elementi privrednog društva su:

  1. Ugovor o osnivanju (Osnivački akt)
  2. Zajednički cilj (dobit)
  3. Udruženje lica/ kapitala
  4. Affectio societatis (заједничка воља више правних и правних лица да се споје у један ентитет. То је кључна карактеристика компаније према француском законоgавству)
  1. UGOVOR O OSNIVANJU(osnivacki akt) – Pravno gledano, privredno društvo je ugovor. Za ugovor o osnivanju zahtevaju se opšti uslovi za punovažnost ugovora(ZOO): sposobnost ugovaranja(poslovna sposobnost), saglasnost volja, predmet ugovora (moguc i dozvoljen), kauza(nije apstraktan ug) i forma (pisana, a ponekad i forma javne isprave najjace pravne i dokazne snage, kada se zahteva overa u sudu i slično). Pored opštih uslova za punovaznost ug.o osnivanju važe i neka posebna pravila:
  1. Ugovor o osnivanju AD sa javnim upisom akcija potpisuju samo osnivači društva, a ne i svi ostali akcionari.
  2. Ugovor o osnivanju za društva kapitala meguće je izmeniti i bez saglasnosti svih članova, tehnikom rada skupštine(glasanjem o tome,predvidjenom visinom prisutnih/ukupnog broja akcionara sa PG) ZOPD predviđa bitne elemente ovog ugovora, i nedostatak nekog od njih vodi ništavosti ugovora :
    1. Podaci o osnivacima PD-a
    2. Posl ime i sediste PD-a
    3. Pretezna delatnost
    4. Vrsta i vrednost uloga(akcija), kao i podaci o ulozima(akc) svakog osnivaca Pored njih, ugovor može sadržati i neke fakultativne elemente, od znac za PD i osnivace(clanove/akcionare) i njihovo odsustvo ne čini ugovor o osn. ništavim. Ugovorne strane mogu biti i fizička i pravna lica. Po pravilu, radi se o multilateralnom ugovoru, a maksimalni broj ugovornih strana nije propisan. Ako se radi o društvu koje po zakonu ne može biti jednočlano, a u toku poslovanja spadne na jednog člana, zakon o PD ne predviđa automatski prestanak društva, već mu ostavlja rok za preobražaj u odgovarajuću formu jednoclanog PD-a (AD ili DOO)
  1. ZAJEDNIČKI CILJ ( DOBIT) - Privredno društvo obavlja delatnosti sa ciljem sticanja profita, a izuzetno cilj može biti i neekonomski (ušteda troškova, zaštita životne sredine...) ili pak sa kombinacijom oba cilja (ekon-stic profita i neekon-usteda T, zast okoline) u istom društvu. Izbor pretezne delatnosti je slobodan, ako je ona zakonita, moguća i u skladu sa dobrim poslovnim običajima. Obavljanjem te delatnosti ostvaruje se cilj društva(stic profita) Svaki član društva ima : 1) Pravo da učestvuje u dobiti 2) Dužnost da učestvuje u snošenju gubitka A mera njegovog učešća u dobiti i snošenju gubitka određena je postotkom njegovog udela/akcija u društvu. Isključene su tzv. lavovske klauzule, a pod njima se podrazumeva:
  1. Ugovaranje učešća samo u dobiti ili samo u gibitku
  2. Klauzule koje stavljaju članove u neravnopravan položaj (ne nejednak-to je dozv na osn razlicitog postotka udela/akc u kapitalu PD-a svakog razl clana/akc)
  3. Fiksno označenje procenta po kom će se obračunavati dividenda(isplata akcionarima) nezavisno od dobiti!!!!
  1. UDRUŽENJE LICA/KAPITALA - Potrebno je da osnivači društva ulože svoj rad ili se obavežu na uzdržavanje od konkurencije(nac.lojalnosti PD-u) ili ulože neki drugi ugovoreni ulog.
  • Ulog je stvar, pravo ili novac za koji se osnivač obavezuje da stavi na raspolaganje društvu koje se osniva, za koriscenje i raspolaganje. Ulog u AD mora biti novcano izrazen uvek, bez obz da li je u stvarima ili pravima (procenjuju ga ili samo akcionari ili ovl.procenjivac). Za uzvrat, on stiče članstvo u društvu(postaje clan/akcionar) i određeni udeo u dobitku/profitu PD-a srazmeran svom unetom ulogu, a ulog je i limit obaveze koju osnivač ima prema društvu(za obaveze PD-a ka tr.licima) Ulozi čine imovinu društva, a vrednost uloga predstavlja osnovni kapital.
  1. AFECTIO SOCIETATIS - je volja da se osnuje privr.društvo, i ona mora postojati kod svakog lica- osnivaca tokom trajanja članskog statusa. Ona zavisi od vrste društva - što je veći rizik clanova- osnivaca, jače je izražena afectio societatis(najveca kod osnivanja OD, najmanja kod osnivanja AD)
    1. PREDDRUŠTVO I PREDUGOVOR
  2. Предуговор о закључењу уговора  иста форма као и уговор (писмена и свечана)  предуговор је предоснивачки уговор  обавеза на закључење оснивачког уговора
  3. Одговорност оснивача за правне послове из фазе оснивања – солидарна ( ако повериоци не прихвате друкчије у конкретном п.послу )  за ове послове одговара и привредно друштво након регистрације – нужна ратификација (солидарно с оснивачима)  правна природа ових послова : уговор у корист или на терет трећег, одложни или раскидни услов, привремени или интерни субјективитет, новација, ратификација, делeгација... Svoj pravni subjektivitet, odvojen od p.subjekt. clanova/akc-osnivaca, privredno društvo stiče registracijom. Međutim, od zaključenja ugovora o osnivanju do registracije PD-a(sticanja p.subjektiviteta) potrebno je da se zaključi niz p.poslova u ime društva (ugovor o radu, zakupu posl.prostorije itd...) Stoga se postavlja pitanje: Ko treba da izvrši te p.poslove? Osnivači ili privredno društvo kada nastane, tj kad se registruje? U pravnoj teoriji moguće su različite pozicije osnivača društva:
  1. PREDDRUŠTVO(ORTACKO GRADJ.DR.) - Zakon može kreirati ortačko građansko društvo koje, iako nije pravni subjekt, može da preuzima prava i obaveze za buduće privr društvo. Sa nastankom privr društva preddruštvo prestaje da postoji, a prava i obaveze se sa njega prenose na novononastalo društvo. 3 аједничка неподељена имовина оснивача (преддруштво). преддруштво преузима права и обавезе за будуће друштво, а не оснивачи
  2. SOLIDARNA ODGOVORNOST OSNIVAČA DRUŠTVA NAKON RATIFIKACIJE - Osnivači se tretiraju kao neka vrsta ortačke zajednice, i kao takvi odgovaraju solidarno i neograničeno prema poveriocima. Kada društvo nastane ono ratifikuje te pravne poslove (od preddrustva-gradj.ort.dr osnivaca) koji su zaključeni u ime i za racun društva i tada postaje solidarno odgovorno sa osnivačima.
  • Raniji ZOPD je prihvatao to rešenje
  1. PROBIJANJE PRAVNE LIČNOSTI (izuzetak od odvojenosti p.licnosti) : DK Ova ustanova(probijanje p.licnosti) vezuje se za društva kapitala - kod njih nema odgovornosti vlasnika za obaveze društva, osim snošenja rizika poslovanja do visine uloga (postoji odg vlasnika-osn za ob PD-a i snosenje riz poslov do vis uloga = drug instituti) Dakle, vlasnici su zaštićeni „ogradom-velom“ (odvojenosti) pravne ličnosti PD-a, stoga poverioci ne mogu da uđu u njihovu ličnu imovinu. Ipak, iako je to pravilo(odvojeniost Plicnosti, te da poveriocu drustva nisu pov clan-osnivaca), može doći do probijanja pravne ličnosti, što predstavlja izuzetak. Do toga može doći ako se privredno društvo koristi za zakonom nedozvoljene ciljeve - tada će postojati neograničena odgovornost vlasnika- osnivaca za obaveze društva!!! (probija se kroz p.licnost PD-a u njihovu p.licnost) Smatra se da zloupotreba PD-a, odn koriscenje PD-a za zakonom nedozv ciljeve, postoji u sledećim slučajevima:
  1. Kada se društvo koristi za postizanje cilja koji je inače zabranjen (zak zabr cilj)
  2. Kada se društvo ili njegova imovina koristi u cilju oštećenja poverioca (ostec pov)
  3. Kada društvo ili njegovu imovinu koriste kao da je njihova lična imovina (za licna raspolaganja i licnu korist, krseci nac.interesa PD-a)
  4. Kada umanje imovinu društva radi sticanja koristi za sebe ili treće lice, iako znaju da društvo neće moći da izvršava svoje obaveze(bice insolventno, nesavesnost!) Rok za ostvarivanje prava poverilaca po ovom osnovu (probij.PL) je 6 meseci, od saznanja za zloupotrebu(subj.rok) i 5 godina od dana zloupotrebe(obj.rok).
  1. IMOVINA PRIVREDNOG DRUŠTVA I IMOVINA VLASNIKA DRUŠTVA
  2. IMOVINA PRIVREDNOG DRUŠTVA je ukupnost prava koja pripadaju privrednom društvu (pravo svojine, udeo PD-a u drugom privrednom društvu, autorsko pravo, pravo industrijske svojine i sva druga prava imovinskog karaktera) .Predmeti ovih prava (a to su stvari i novac) čine imovinsku masu(stvari+novac PD-a(predmeti njegovih imov.p) = imov.masa)
  • Prava, koja ulaze u sastav imovine mogu biti stvarna (svojina) ili obligaciona (zakup).
  • Ako imovinu privrednog društva čini pravo svojine na nekoj stvari, privredno društvo odgovara za obaveze sa tom stvari.
  • Ako u imovinu privrednog društva ulazi samo pravo zakupa na nekoj stvari, privredno društvo ne odgovara za obaveze sa tom stvari(duznost zakupodavca je da odrzava stvar zakupa u ispr stranju) , već odg samo pravom koje mu iz tog ugovora o zakupu pripada(p.zakupa, tj zakupodavca) Razlika između vrednosti imovine i obaveza društva naziva se neto imovina (kapital) PD-a Osnovni kapital je novčana vrednost uloga članova društva. Jedinstvenost imovine - Imovina privrednog društva je jedinstvena, a to znači da jedno privredno društvo može imati samo jednu imovinu i njom u celokupnosti odgovara u izvršnom, stečajnom i likvidacionom postupku.

Imovina PD-a ne može pripadati različitim licima(susvojina), već samo jednom licu(PD-u), stoga se ona razlikuje od imovine osnivača privrednog društva. Obaveze - Imovinu čine samo prava(stvari i novac kao predmet tih p.), ne i obaveze - one su njen teret!!!

  • Ako su obaveze(teret imovine) veće od imovine(skup svih prava PD-a) (tj tereti veći od prava) onda dolazi do prezaduženosti(insolventnosti), koji vodi stečaju PD-a i namirenju poverilaca.
  • Ako postoji neusklađenost imovine i obaveza(prava i tereta PD-a), ali stvarno je imovina veća od obaveza, reč je o nelikvidnosti (nemogucnost имовине или њених појединих делова da se претворe у готовину за покриће преузетих обавеза). što ne mora voditi stečaju ili prezaduženosti.
  1. IMOVINA VLASNIKA PRIVREDNOG DRUŠTVA
  • Ako vlasnik kao ulog da svojinu na određenoj stvari(p.svojine), on to pravo svojine gubi, a to pravo svojine stiče privredno društvo, ali vlasnik za uzvrat u obimu/postotku tog uloga (ulozenog p.svojine) stiče udeo u privrednom društvu - taj udeo ulazi u imovinu vlasnika!!!!!!!
  • Ako vlasnik kao ulog da neko drugo pravo npr zakupa, on svojinu nad toj stvari ne gubi(opsta gradj pravila ug.o zakupu iz ZOO, ne vrsi se prenos svojine predmeta zakupa). U imovinu privrednog društva ulazi samo pravo korišćenja te predmetne stvari, a vrednost tog korišćenja stvari za PD činiće udeo vlasnika, koji je ulozio svoje p.zakupa(uze p. od p.svojine) u privrednom društvu - taj udeo takodje ulazi u imovinu vlasnika!!! Razgraničavanje njihove imovine (PD-a i vlasnika) narocito je značajno zbog odgovornosti za obaveze - dakle, svaki subjekt odgovara samo svojom imovinom, za sopstvene odvojene obaveze!!! Izuzetno će postojati neograničena solidarna odgovornost PD-a i vlasnika-osn:
  1. Kod ortačkog društva (kao pravilo)
  2. Kada je neko komplementar u komanditnom društvu (kao pravilo, sustina KD-a)
  3. U slučaju zloupotrebe subjektiviteta privrednog društva (probijanje PL) Akcije i udeli, koji se stiču na osnovu uloga imaju sledeći značaj:
  4. IZBOR FORME - Vlasnik bira formu PD-a , koja mu odgovara i lako moze da je transformiše u drugu formu PD-a (fleksibilnost kroz kontrolu kapitala od str vlasnika)
  5. UPRAVLJANJE - Vlasnik upravlja ili direktno(on licno) ili bira profesionalnu upravu, koja mu odgovara za uspešnost rada PD-a i uvek je može zameniti(ima to ovlascenje, uprava je podredjena vlasniku, koji je stekao to ovlascenje svojim ulogom u OK)
  6. NADZOR NAD RADOM PD-a - Može izabrati profesionalne kontrolore rada PD-a, koji će mu podnositi izveštaje
  7. DOBIT - I uspeh i neupseh pogađa samo vlasnika, deli dobit ili snosi gubitak(zabr.lavovske klauzule – ucesce samo u dobitku ili samo u gubitku PD-a)
  8. RASPOLAGANJE VLASNIŠTVOM - Vlasnik ima mogućnost prenosa akcija ili udela(kupovina, poklon-prenos svojine), koje je stekao po osnovu visine svog uloga u OK, a može ih dati i u zakup(prenos p.koriscenja)
  9. IZVRŠENJE NA AKCIJAMA I UDELIMA VLASNIKA U STECAJU - Akcije i udeli ulaze u licnu imovinu vlasnika, pa mogu biti predmet izvršenja u izvršnom, stečajnom i likvidacionom postupku, koji se vodi nad vlasnikom. Imovinom vlasnika se namiruju isklj njegovi poverioci(izuz-probij PL)
  10. UGOVORNI KARAKTER RADNOG ODNOSA - Ugovor o radu sa zaposlenima sklapa privredno društvo zvanicno/na ugovoru u svoje ime i za svoj račun, ali ekonomski za vlasnika(vlasnikov racun)
  11. PRESTANAK(p. odluciv o prestanku, i uopsteno o sudbini PD-a) - Vlasnik odlučuje o sudbini privrednog društva - ako ono ne daje očekivane efekte, može se odlučiti i za likvidaciju podnosenjem zahteva za likvid.
  1. Odlukom nadležnog organa osnivača-stranog PD-a, predstavništva
  2. Prestankom postojanja osnivača-strano PD (po zakonodavstvu te drzave, kojoj pripada-pripadnost PD)
  1. DELATNOST (CILJ) PRIVREDNOG DRUŠTVA I POJAM PREDUZEĆA DELATNOST (CILJ) PREDUZEĆA Dominantno obeležje privrednog drštva je lukrativni cilj, a samo izuzetno to može biti i neki neekonomski cilj. A taj cilj se ostvaruje vršenjem (pret) delatnosti. U savremenim zakonodavstvima važi princip slobode obavljanja delatnosti - Dopuštena je svaka privr.delatnost koja nije zakonom zabranjena i koja nije suprotna dobrim poslovnim običajima!!!!! Delatnost se utvrđuje : konstitutivnim aktom privrednog društva. Delatnost se može obavljati uz ispunjenost propisanih uslova, a rešenje o ispunjenosti uslova za obavlj.odr.delatnosti donose inspekcijske službe i drugi organi u upravnom postupku. Društvo se može registrovati i pre ispunjenja uslova za obavljanje delatnosti(pre donosenja res o ispunj usl od str insp.sluzbi i dr UO u UP) utvrdj.konstitut.aktom, ali ne može početi da obavlja tu registrovanu delatnost - to bi bio privredni prestup!!! Izuzetno je za obavljanje određenih delatnosti potrebna i dozvola/odobrenje(dozv za obavlj del) nadležnih državnih organa (dozvola NBS poslovnim bankama za fin.poslovanje, i osig.drustvima za pruzanje osiguranja) Privredno društvo može promeniti svoju delatnost i da tu promenu obavezno registruje(bitno za tr.L), a način menjanja pret.delatnosti se određuje konstitutivnim aktom. POJAM PREDUZEĆA Privredno društvo vršenjem delatnosti obavlja odreženo preduzetništvo - preduzeće. Dakle, preduzeće nije poseban subjekt prava, niti mu se priznaje pravni subjektivitet, već se tretira kao privredna aktivnost – preduzetništvo (preduzece=privredna aktivnost, NE p.subjekt) U pravne odnose sa trećim licima ulazi nosilac preduzeća, a to može biti:
  1. Pravno lice - Privredno društvo
  2. Fizičko lice - Trgovac pojedinac -PD i trgovci-pojedinci su nosioci preduzeca(preduzetnistva)

RASPOLAGANJE PREDUZEĆEM - Preduzeće se može otuđiti(prodati, na poklon dati), dati u zakup, dati na plodouživanje, može se prenositi univerzalnom sukcesijom (kroz statusne promene ili nasleđivanje ). Najvažniji način prenosa preduzeća drugom(novom) nosiocu je : prodaja ugovorom o prodaji. Taj ugovor o prodaji često prate brojni prilozi, koji sadrže tačan opis pojedinih predmeta prodaje iz imovine(stvari i prava...akcije i udeli). Pritom se može ugovoriti da se nešto što čini imovinu ne prenosi(sloboda ugovaranja), a ako ništa drugo nije ugovoreno smatra se da je preduzeće sa svom imovinom(skupom prava preduzeca) preneto kupcu (pretpostavka raspolaganje celokupnom 1nstvenom imovinom preduzeca). Pošto se radi o kompleksnoj operaciji, potencijalni kupac redovno ispituje stanje preduzeća pre prodaje, a taj postupak naziva se dju dilidžens. ’’Due dilligence list" bi bio izveštaj, koji pruža detaljne podatke o stanju i poslovanju nekog preduzeca, koji će poslužiti kao temelj za odluku potencijalnog kupca o kupovini celine ili dela imovine tog preduzeca. ODGOVORNOST PRI PRODAJI PREDUZEĆA - Pri prodaji preduzeca (cele ili dela imovine) se primenjuju pravila o odgovornosti za materijalne(fizicke) nedostatke, po ZOO

  • Kada je reč o odgovornosti za obaveze, koje su preuzete prodajom, odgovaraju solidarno raniji nosilac preduzeća sa novim nosiocem preduzeca, koji odgovara ograničeno - do vrednosti aktive tog preduzeća, koju je kupio(stekao)
  • Sa druge strane, prilikom sticanja akcija ili udela, prenose se samo prava!!! (ne i obaveze)
    1. SISTEMI OSNIVANJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA Privredna društva se osnivaju prema različitim sistemima. Danas je dominantan sistem slobodnog osnivanja, mada se kod određenih formi PD-a on kombinuje sa drugim sistemima. To su sledeći sistemi:
  1. ZAKONSKI SISTEM OSNIVANJA - Privredna društva mogu se osnivati samo zakonom ili upravnim aktom(resenjem) na osnovu zakona. Ovaj zakonski sistem je danas izuzetan, ali postoji u svim zemljama u javnom sektoru - prilikom osnivanja preduzeća u državnoj (javnoj) svojini , od strane drzave kao osnivaca (drzavni organi, organi TA, organi JLO) za obavljanje delatnosti od javnog interesa.
  2. NORMATIVNI SISTEM OSNIVANJA - SISTEM SLOBODNOG OSNIVANJA. To je dominantan sistem za osnivanje privrednih društava kod nas i u svetu. Dopušta osnivanje svakom osnivaču, koji ispoštuje zakonom propisane uslove za obavljanje privr.delatnosti i poštuje propisani postupak za osnivanje PD-a. Ovaj sistem osnivanja praćen je registracijom PD-a, ali registar(APR kod nas) ne ispituje celishodnost osnivanja, već samo ispituje ispunjenost formalnih uslova za osnivanje društva!!!
  3. SISTEM DOZVOLE (ODOBRENJA) za osnivanje PD-a - Za osnivanje i registraciju privrednog društva potrebna je DOZVOLA NADLEŽNOG DRŽAVNOG ORGANA. U nekim slučajevima organ je ovlašćen samo da utvrđuje ispunjenost formalnih uslova za osnivanje, a u nekim slučajevima i da ceni opravdanost osnivanja, odnosno CELISHODNOST. Ovaj sistem važi za osnivanje poslovnih banaka i osiguravajućih društava (potrebna je dozvola Narodne banke Srbije)!!!
  4. SISTEM KONCESIJE - Osnivanje privrednog društva uslovljeno je davanjem koncesije nadležnog organa, u propisanom javnom postupku. Uglavnom, za obavljanje zakonom propisanih delatnosti - eksploatacija rudnih boдastava , industrijske delatnosti, komunalne delatnosti itd(koriscenje prirodnih boдatstava u javnoj svojini)...

PREDMET UPISA - Upisuju se sve činjenice bitne za stupanje subjekta u pravni promet:

  1. Poslovno ime PD-a
  2. Sediste
  3. Datum osnivanja(bitan jer tada nastupaju p.dejstva-stice se p.subjektivitet)
  4. Matični broj
  5. Poreski broj
  6. Osnovni kapital
  7. šifra delatnosti(klasifikacija delatnosti) i opis delatnosti
  8. brojevi poslovnih računa u poslovnim bankama
  9. podaci za identifikaciju osnivanja (obrazac za identifikaciju)
  10. Ime i prezime i jedinstveni matični broj(JMBG) direktora PD-a
  11. Ime i prezime i jedinstveni matični broj(JMBG) zastupnika PD-a (zak.zastupnik PD-a je direktor) A ukoliko postoji upisuje se i (fakultativni elementi upisa):
  12. Skraćeno poslovno ime(koristi ga pod istim uslovima u poslovanju kao i posl.ime : Obavezno sadrzi naziv i p.formu i reg.se u skladu sa Zak.o registraciji)
  13. Poslovno ime na stranom jeziku (Posl.ime PD-a je po pravilu na sprskom jeziku, na cirilickom ili latinickom pismu. Izuzetno, naziv PD-a moze biti i na str.jeziku ili moze da sadrzi pojedine strane reci ili karaktere, na lat.pismu enдl jezika, kao i arapske ili rimske brojeve)
  14. Vreme trajanja, ako je osnovano na određeno vreme
  15. Ime i prezime i JMBG prokuriste i ostalih zastupnika PD-a
  16. Podaci o organu-registratoru(APR) Po zahtevu, registar može voditi i evidenciju : broaj telefona, e –mail-a, veb adresu sajta itd... Registar sadrži i:
  17. Podatke o likvidaciji i stečaju PD-a(obavezno, radi zastite tr.lica!)
  18. Bitne zabeležbe za pravni promet (o sporu)
  19. Godišnje finansijske izveštaje!
  20. Sve promene registrovanih podataka! (promena sedista, posl.imena, direktora(podaci)...)

18. POSTUPAK REGISTRACIJE PRIVREDNIH SUBJEKATA

  • Registaciona prijava podnosi se Agenciji za registraciju privrednih subjekata(APR-u), a podnosilac prijave može biti osnivač ili zastupnik privrednog društva.
  • Registrator potom proverava ispunjenost formalnih uslova za registraciju, a ne tačnost podataka i verodostojnost dokumenata podnetih uz prijavu. Registar u roku od 5 dana od prijema reg.prijave donosi REŠENJE:
  1. O usvajanju reg.prijave ili
  2. Rešenje kojim odbacuje prijavu(zbog neispunjenosti form.uslova) Podnosilac prijave ima pravo žalbe na odluku registratora(resenje) u roku od 30 dana od objavljivanja odluke(resenja) APR-a i to (resornom) ministru nadležnom za poslove privrede, preko Agencije za privredno registre (APR) : APR-u se podnosi u roku od 30 dana od APR-ovog donosenja resenja o odbacivanju reg.prijave, koja prosledjuje dalje ministru za privredu! Registrator ce :
  3. Ako je žalba osnovana - doneti novo rešenje(o usvajanju reg.prijave) kojim će zameniti pobeijano rešenje.
  4. Ako žalba nije osnovana – APR ce dostaviti zalbu istom ministru(privrede) u roku od 5 dana od prijema žalbe, a ministar privrede o žalbi odlučuje u roku od 30 dana od prijema zalbe od APR-a i može:
  • Odbaciti žalbu (zbog neblagovremenosti ili neurednosti, ili ako je podneta od str neovl lica)
  • Odbiti žalbu (ako je neosnovana, odnosni nisu ispunjeni form.uslovi za registraciju)
  • Usvojiti žalbu i vratiti predmet registratoru na ponovno odlučivanje(ponovno donosenja resenja)
  • Usvojiti žalbu i sam odlučiti o prijavi-sam doneti resenje(odluku) o registraciji Protiv odluka ministra(resenje o odbacivanju,odbijanju ili usvajanju) u svim slučajevima moguć je upravni spor, putem tuzbe Upr.sudu! Protiv odluke(presude) Upravnog suda stranka i nadležni javni tužilac mogu da podnesu zahtev za preispitivanje sudske odluke Vrhovnom kasacionom sudu. Ako registrator propusti da odluči o registracionoj prijavi u propisanom roku (5 dana od prijema reg.prijave) primenjuje se pravilo o ćutanju administracije(uprave). Smatra se da je zahtev iz prijave usvojen onda!!!(jer se ispituju samo form.uslovi za registrovanje, ne celishodnost i zakonitost)

DEJSTVA NIŠTAVOSTI - Iz razloga pravne sigurnosti trećih lica ništavost PD-a nema retroaktivno dejstvo!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

  • Validni su poslovi društva, koji su do tad preduzeti sa TREĆIM SAVESNIM LICIMA.- U slučaju poništaja PD-a (njegovog brisanja/elimisanja iz p.poretka) za obaveze društva prema trećim savesnim licima odg :
  1. Ortaci i komplementari - odgovaraju solidarno i neograničeno(celom svojom imovinom, te ovde nema instituta probijanja PL-nema potrebe za njim usled neogranicene odg)
  2. Komanditori(ogranicena odg u KD, za razl od komplementara), akcionari i članovi doo – samo u meri u kojoj je to potrebno radi namirenja tih obaveza!!!(srazmerno ulozima naravno)
    1. ODGOVORNOST ZA OBAVEZE PRIVREDNOG DRUŠTVA Svaki privredni subjekt za svoje obaveze odgovara celom svojom imovinom(koja je zato jedinstv i nedeljiva), a članovi društva za obaveze PD-a ka tr.licima odgovaraju u zavisnosti od forme društva. Po zakonu o PD:
  3. Osnivači društva kapitala ne odgovaraju za obaveze društva, kao pravilo (osim kod probijanja pravne ličnosti, kao izuzetak). Sa njima su izjednačeni i komanditori iz KD(koje je DL)
  4. Osnivači društava lica odgovaraju solidarno(sa PD-om) i neograničeno(celom svojom imovinom) za obaveze društva. Na autonomnoj osnovi:
  5. Članovi i akcionari mogu preuzeti obavezu da odgovaraju za obaveze privrednog društva (po osnovi slob ugovaranja na aut.osnovima, svojim aktima : DOO-osn.aktom, AD-statutom)
  6. Ako bi se na autonomnoj osnovi preuzela odgovornost za drugo društvo, oblik(solidarna ili supsidijarna) i obim (ogranicena ili neogranicena) te odgovornosti morao bi biti registrovan (kao „odдovornost za tuđe obaveze“). Odgovornost za tuđe obaveze(za obaveze dr. PD-a) obuhvata : celokupnu odgovornost i ugovornu i vanugovornu(odg za stetu, deliktna). Odnosi se samo na obaveze vezane za delatnost tog privrednog društva(pravilo, ako nije drug.ugovoreno), za koje je preuzeta odg. za obaveze, mada se može ugovoriti i odgovornost za poslove izvan delatnosti. Predstavlja odgovornost in abstracto - blanko odgovornost preuzeta za sve buduće obaveze(preuzeto na nevidjeno, ne zna za sta odg) Odgovornost za drugoga(odg in abstracto/blanko, tj za tudje obav) može biti:
  7. Obavezna - Pri osnivanju ortačkog društva za sve ortake, komanditnog društva za sve komplementare, kod probijanja pravne ličnosti.
  8. Fakultativna - Kada jedno privredno društvo preuzme odgovornost za drugo, najčešće kod povezanih društava(dominantno/maticno za podredjene/cerke)!!! Odgovornost za drugog (apstrakna za tudje obav) može biti:
  9. Solidarna (ograničena : na ulog i neograničena : celokupnom sv.imovinom)
  10. Supsidijarna (ograničena i neograničena) Ukoliko nema naznake o kojoj odgovornosti se radi, uzima se da je solidarna, a ako nije ustanovljen ni obim te preuzete odg. za drugog uzima se da je neograničena!!! (Pretp. neogranicena solidarna odg!!!!)

SOLIDARNA ODGOVORNOST - Nastaje na osnovu:

  1. Zakona o PD - Odgovornost komplementara kod KD i ortaka kod OD(dakle obavezna neogran.solidarna odg!!!) ili
  2. Osnivačkog akta - Kod povezanih privrednih društva (gde dominantno ima kontrolno/vecinsko ucesce u kapitalu podredjenog/ih – dominantno odg solidarno za obav.podredj. ka tr. L) To je odgovornost više lica za preuzetu obavezu glavnog dužnika, pritom poverilac nije vezan nikakvim redosledom već može tražiti izvršenje od bilo kog dužnika ( prvo od ortaka, pa tek onda od OD ili prvo od podredjenog PD-a , pa tek onda od maticnog-dominantnog) Solidarna odgovornost za duznikove obaveze je akcesorna- zavisi od obaveze glavnog dužnika, osim u stečaju (gde ako se smanji obaveza glavnog dužnika ne smanjuje se i obaveza solidarnog!!! : izuzetak kod stecaja po pitanju akcesornosti solidarne odgovornosti za drugog/tudje obaveze). SUPSIDIJARNA ODGOVORNOST - Nastaje na osnovu:
  3. Ugovora - Poverilac prvo mora tražiti ispunjenje od glavnog dužnika(vezan je redosledom trazenja ispunjenja prestacije), pa tek ako ne uspe da se naplati(dug), može da traži naplatu gl.duga od supsidijarnih dužnika! OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ZA DRUGOG(solidarne i supsidijarne) - Odgovornosti se mogu unapred ograničiti na određeni iznos, osim kada su ustanovljene zakonom(odg ortaka za OD i komplementara za KD, i kod instituta-izuzetka : probijanja PL). Ne može se ograničiti u apsolutnom iznosu, već samo u određenoj visini za svaku obavezu. REGRES (PRAVO REGRESA) – Dužnik(solidarni/supsidijarni), koji je ispunio obavezu gl.duznika, ima pravo regresa(naplate isplacene obaveze) od glavnog dužnika (regresni odnosi)
  1. SEDIŠTE I PRIPADNOST PRIVREDNOG DRUŠTVA Svako privredno društvo mora imati svoje sedište, koje se utvrđuje u konstitutivnom aktu PD- a(osn.aktu : odluci ili ugovoru), koji se registruje. Predstavlja bitan element konst/osn.akta , i njegov izostanak dovodi do nistavosti osn.akta i samim time nistavosti PD-a(ex nunc!!) Postoje dva koncepta sedišta:
  2. KONCEPT OSNIVANJA – K. INKORPORACIJE – K. REGISTROVANOG SEDIŠTA PO MESTU OSNIVANJA PD-a - Društvo ima svoje registrovano sedište po svom mestu osnivanja(inkorporacije u realnost i p.poredak/promet) , koje ne mora biti vezano za mesto obavljanja pret.delatnosti društva, niti mesto gde se društvom upravlja (mesta upravljanja PD-om).
  3. KONCEPT REALNOG (STVARNOG) SEDIŠTA PD-a – Sedište PD-a je tamo gde društvo obavlja glavnu delatnost ili odakle se društvom upravlja(vezano je za mesto obavlj gl.delatnosti ili za mesto upr.). I kod nas je prihvaćen ovaj koncept (koncept realnog/stvarnog sedista), i to u varijanti uprave - dakle mesto iz kog se društvom upravlja(MESTO UPRAVLJANJA JE U NASEM PRAVU SEDISTE PD-a!!!!!)